Razlika između inačica stranice »Slavenska cesta«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Slavenska cesta''' (lat. ''Via Sclava'', ''Via Sclavonica'', ''Via Sclabonica'', ''Callis Sclabonica''), povijesni naziv za mnoštvo puteva i cestâ, a prvi put spomenutih u listini iz [[1030.]] godine. Poslije se pod prije spomenutim nazivima spominju do [[1258.]], kada se naziva i ''Callis de Pisino''.<ref name="Baldini">[http://www.istrapedia.hr/hrv/905/slavenska-cesta/istra-a-z/ Istrapedia] M. Baldini: ''Slavenska cesta'' (pristupljeno 13. ožujka 2019.)</ref> | |||
[[Ante Šonje]] se bavio mogućim pravcima [[cesta]] koje su iz [[Poreč]]a vodile u [[Pazin]]. Prema njemu naseljenih Slavena je ondje bilo već u ranome srednjem vijeku. <ref>Ante Šonje: Slavenska cesta u Poreštini, Kalendar Jurina i Franina 1970, Rijeka 1969.</ref><ref>A. Šonje, Slavenska cesta u Poreštini (Istra) u svjetlu arheoloških nalaza i drugih podataka, Rad JAZU, 360, Zagreb 1971.</ref> Prema Stjepanu Antoljaku, [[Avaroslaveni]] prodirali su na istarski poluotok a cesta im je bila smjerokaz. Uzevši u obzir da srednjovjekovna vrela tim imenom nazivaju putne pravce u gdje su Hrvati bili naseljeni, razmatra se da je i na [[Puljština|Puljštini]] postojala Slavenska cesta.<ref>Stjepan Antoljak, Problematika najstarijeg doseljenja i naseljavanja Slavena – Hrvata u Istru, Starine JAZU, 48, Zagreb 1958.</ref> Ta mogućnost nije posve sigurna, zato što nema tako bogatih vrela koja bi potvrdila tezu, a i nema sličnih topografskih studija. Pietro Kandler dovodi ju u pitanje.<ref> A. Šonje, M. Bertoša, Sommario della storiografia istriana dal 1965 al 1975 in Jugoslavia (sul periodo storico dal VI alla fine del XVIII secolo), ACRS, 1976, 6</ref><ref> M. Baldini, M. Maras, Monografija Poreča, Poreč 1998.</ref> | [[Ante Šonje]] se bavio mogućim pravcima [[cesta]] koje su iz [[Poreč]]a vodile u [[Pazin]]. Prema njemu naseljenih Slavena je ondje bilo već u ranome srednjem vijeku. <ref>Ante Šonje: Slavenska cesta u Poreštini, Kalendar Jurina i Franina 1970, Rijeka 1969.</ref><ref>A. Šonje, Slavenska cesta u Poreštini (Istra) u svjetlu arheoloških nalaza i drugih podataka, Rad JAZU, 360, Zagreb 1971.</ref> Prema Stjepanu Antoljaku, [[Avaroslaveni]] prodirali su na istarski poluotok a cesta im je bila smjerokaz. Uzevši u obzir da srednjovjekovna vrela tim imenom nazivaju putne pravce u gdje su Hrvati bili naseljeni, razmatra se da je i na [[Puljština|Puljštini]] postojala Slavenska cesta.<ref>Stjepan Antoljak, Problematika najstarijeg doseljenja i naseljavanja Slavena – Hrvata u Istru, Starine JAZU, 48, Zagreb 1958.</ref> Ta mogućnost nije posve sigurna, zato što nema tako bogatih vrela koja bi potvrdila tezu, a i nema sličnih topografskih studija. Pietro Kandler dovodi ju u pitanje.<ref> A. Šonje, M. Bertoša, Sommario della storiografia istriana dal 1965 al 1975 in Jugoslavia (sul periodo storico dal VI alla fine del XVIII secolo), ACRS, 1976, 6</ref><ref> M. Baldini, M. Maras, Monografija Poreča, Poreč 1998.</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 20:05, 24. ožujka 2022.
Slavenska cesta (lat. Via Sclava, Via Sclavonica, Via Sclabonica, Callis Sclabonica), povijesni naziv za mnoštvo puteva i cestâ, a prvi put spomenutih u listini iz 1030. godine. Poslije se pod prije spomenutim nazivima spominju do 1258., kada se naziva i Callis de Pisino.[1]
Ante Šonje se bavio mogućim pravcima cesta koje su iz Poreča vodile u Pazin. Prema njemu naseljenih Slavena je ondje bilo već u ranome srednjem vijeku. [2][3] Prema Stjepanu Antoljaku, Avaroslaveni prodirali su na istarski poluotok a cesta im je bila smjerokaz. Uzevši u obzir da srednjovjekovna vrela tim imenom nazivaju putne pravce u gdje su Hrvati bili naseljeni, razmatra se da je i na Puljštini postojala Slavenska cesta.[4] Ta mogućnost nije posve sigurna, zato što nema tako bogatih vrela koja bi potvrdila tezu, a i nema sličnih topografskih studija. Pietro Kandler dovodi ju u pitanje.[5][6] Ima znakova da se jedan od smjerova puljske Slavenske ceste doticao Pićna. Na tom je području negdje se spajala sa srednjovjekovnom cestom koja je iz Poreča preko Pazina dolazila u to mjesto, odakle je prelazila (ili obilazila) Učku. Mnogi drugi autori pisali su o Slavenskoj cesti u Istri (Pietro Kandler, Carlo De Franceschi, Luigi Morteani, Bernardo Benussi, Luka Kirac, Petar Skok i dr.).[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Istrapedia M. Baldini: Slavenska cesta (pristupljeno 13. ožujka 2019.)
- ↑ Ante Šonje: Slavenska cesta u Poreštini, Kalendar Jurina i Franina 1970, Rijeka 1969.
- ↑ A. Šonje, Slavenska cesta u Poreštini (Istra) u svjetlu arheoloških nalaza i drugih podataka, Rad JAZU, 360, Zagreb 1971.
- ↑ Stjepan Antoljak, Problematika najstarijeg doseljenja i naseljavanja Slavena – Hrvata u Istru, Starine JAZU, 48, Zagreb 1958.
- ↑ A. Šonje, M. Bertoša, Sommario della storiografia istriana dal 1965 al 1975 in Jugoslavia (sul periodo storico dal VI alla fine del XVIII secolo), ACRS, 1976, 6
- ↑ M. Baldini, M. Maras, Monografija Poreča, Poreč 1998.