More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnk |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
''Zohar''''' (hebr: זֹהַר „sjaj“) je najznačajnije i najopsežnije djelo [[Kabala i mistika|'''Kabale''']]. Zohar nije jedna knjiga nego skup knjiga različitih naslova. Pisan je pretežno na [[Aramejski jezik|aramejskom]] jeziku, a djelomice i na hebrejskom. Sadržaj ''Zohara'' čine tumačenja [[Tora|Tore]] i ostalih tekstova Tanak-a u obliku [[Egzegeza|egzegeze]], [[homilija]], priča i [[Dijalog|dijaloga]]. Pretežni dio knjige Zohar bavi se tumačenjem tekstova (tjednih odjeljaka: parašjot)<ref>Paraša (hebr: פָּרָשָׁה ,množina: parašjot su tjedni odjeljci Tore koji se čitaju i tumače tijekom tjedana i na šabat.</ref> Tore, te iznalaženjem njihova tajnovita smisla, a to je smisao sefirota te njihovih dinamičkih odnosa u [[Sefiroti u Kabali#Sefiroti nakon pucanja posuda (ševirat hakelim) - Parcufim|parcufimima]]. To nije neobično jer je samo učenje Kabale temeljeno na tumačenju deset [[Sefiroti u Kabali#En Sof i sefiroti|Božjh atributa]], kako oni emaniraju kroz sve razine svjetova i kako se očituju na svim razinama duše. Velik dio teksta sastoji se u razgovorima između vođe grupe Šimon bar Johai (2. st.) i njegovih drugova (''hevarim''), a njihov sadržaj čine značajna pitanja Božje biti, sefiroti, podrijetlo i struktura kozmosa, priroda duše, čovjekov spas. | |||
== Nastanak i autorstvo == | == Nastanak i autorstvo == | ||
Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 19:14
Zohar (hebr: זֹהַר „sjaj“) je najznačajnije i najopsežnije djelo Kabale. Zohar nije jedna knjiga nego skup knjiga različitih naslova. Pisan je pretežno na aramejskom jeziku, a djelomice i na hebrejskom. Sadržaj Zohara čine tumačenja Tore i ostalih tekstova Tanak-a u obliku egzegeze, homilija, priča i dijaloga. Pretežni dio knjige Zohar bavi se tumačenjem tekstova (tjednih odjeljaka: parašjot)[1] Tore, te iznalaženjem njihova tajnovita smisla, a to je smisao sefirota te njihovih dinamičkih odnosa u parcufimima. To nije neobično jer je samo učenje Kabale temeljeno na tumačenju deset Božjh atributa, kako oni emaniraju kroz sve razine svjetova i kako se očituju na svim razinama duše. Velik dio teksta sastoji se u razgovorima između vođe grupe Šimon bar Johai (2. st.) i njegovih drugova (hevarim), a njihov sadržaj čine značajna pitanja Božje biti, sefiroti, podrijetlo i struktura kozmosa, priroda duše, čovjekov spas.
Nastanak i autorstvo
Autorstvo Zohara pripisuje se Moše de Leon (1240.-1305.) iako se ono nekritički pripisivalo glavnoj osobi unutar samog djela – Rabi Šimon bar Johai (poznat pod akronimom „Rašbi“, živio u 2. st).
Struktura djela - knjige koje čine korpus Zohar
· Zohar (Glavni dio), Komentari na tjedne odjeljke (parašjot) Tore.
· Sifra di-Cniuta (‚Knjiga o skrivenome‘), težak za razumijevanje komentar o prvih pet poglavlja knjige Postanak
· Idra Rabba (‚Velika skupština‘), ekstatična izlaganja Šimon ben Johai i njegovih učenika na temu stvaranja
· Idra Zuta (‚Mala skupština‘), Priča o smrti Šimon ben Johai i njegovim moćnim govorima
· Hekalot (‚Palače‘), Opis dvorana u Hramu, kojima kroče duše vjernika
· Raza de-Razin (‚Tajna nad tajnama‘), Rasprave o povezanosti duše i tijela
· Saba (‚Sjedina, starac‘), Spoznaje starog kabalista o duši i njenim seobama
· Jenuka (‚Dijete‘), Spoznaje jednog nadarenog djeteta o Tori
· Rab Metivta (‚Glava akademije‘), Vizionarski hod kroz raj s razmatranjima o sudbini duše.
· Sitre Tora (‚Tajne Tore‘), Tumačenja raznih odjeljaka Tore
· Matnitin (Izlaganja o Tori u stilu Mišne).
· Zohar na temu Pjesme nad pjesmama
· Kaw ha-Midda (‚Mjera svih mjera‘), Izlaganja o molitvi Š'ma Jisrael, jednoj od glavnih molitvi u židovstvu.
· Sitre Otiot (‚Tajne slova‘), Tumačenja slova Božjeg imena i tekstova iz povijesti stvaranja
· Midrasch ha-ne'elam o Tori (mistički komentar na Toru)
· Midrasch ha-ne'elam (Skriveni Midraš) o Knjizi o Ruti
· Ra'ja Mehemna (‚Vjerni pastir‘), Tumačenje zapovijesti i zabrana u Tori.
· Tikkune haZohar (‚Korekcije Zohara‘), sastoji se od sedamdeset komentara na uvodnu riječ Tore "B'rešit" (בְּרֵאשִׁיתּּ).
· Idra deVe Maškana, , Saba deMišpatim, Tosefta,
· Zohar Hadaš (Novi Zohar: זוהר חדש)
Sadržaj Zohara
Zohar nastoji dohvatiti Božju bit u jeziku „svete fantazije“[2]. Bog je skriven pa se o njemu može govoriti simboličkim jezikom, u metaforama i alegorijama, često puta u pričama odvedenim do apsurda. Uvijek je pritom temelj izlaganja u Tori. Ona se nastoji protumačiti putem egzegeze koristeći hermeneutički model zvan Pardes što znači uzdizanje od doslovnog do tajnovitog, mističkog smisla biblijskog teksta.
Jezik Zohara
Prva izdanja i prijevodi
Prvo tiskano izdanje Zohara je ono iz Mantove i Cremone (1558.-1560.): Sefer ha_Zohar
Postoje mnogi prijevodi na europske jezike.
Na engleskom:
Matt, Daniel C., Nathan Wolski, & Joel Hecker, trans. The Zohar: Pritzker Edition (12 vols.) Stanford: Stanford University Press, 2004-2017.
Matt, Daniel C. Zohar: Annotated and Explained. Woodstock, Vt.: SkyLights Paths Publishing Co., 2002. (Selections)
Matt, Daniel C. Zohar: The Book of Enlightenment. New York: Paulist Press, 1983. (Selections)
Scholem, Gershom, ed. Zohar: The Book of Splendor. New York: Schocken Books, 1963. (Selections)
Sperling, Harry and Maurice Simon, eds. The Zohar (5 vols.). London: Soncino Press.
Tishby, Isaiah, ed. The Wisdom of the Zohar: An Anthology of Texts (3 vols.). Translated from the Hebrew by David Goldstein. Oxford: Oxford University Press, 1989.
Na njemačkom:
Der Sohar – Das heilige Buch der Kabbala. Nach dem Urtext hrsg. von Ernst Müller. Glanz, Wien 1932 Diederichs, München 2011, ISBN 978-3-7205-2643-2.
Na francuskom jeziku:
Sepher ha-Zohar (Le livre de la splendeur), trad. Jean de Pauly (1906-1911, posthume), Maisonneuve et Larose, 6 vol., 1973. « Traduction ancienne très contestée » (Ch. Mopsik).
Le Zohar traduction de l'araméen par Charles Mopsik, Lagrasse, Verdier, 1981-2001, 7 vol.
Izvadci: Le Zohar. Le livre de la splendeur, par Gershom Scholem, Seuil, coll. « Points Sagesses », 2011, 152 p.
Zohar Hoq-Léisraêl, extraits selon le découpage établi par Haïm Joseph David Azoulay traduit par Michaël Sebban, édition bilingue, Paris, Beit Hazohar.
·
Utjecaj
Knjiga Zohar izvršila je velik utjecaj kako na razvoj Kabale tako i na razmišljanja u teologiji kršćanstva. Lurijanska Kabala uvelike se služi terminima iz Zohara, na primjer imenima sefirota; kršćanski teolozi u vrijeme renesanse koriste tekst Zohara da bi potkrijepili svoje teze, na primjer onu o "Svetom trojstvu": trojstvo parcufima Arih Anpin ("Veliko lice"), Atika jomin ("Pradavni"), Abba ("Otac") prenose se, nekritički, na trojstvo Oca, Sina i Duha u kršćanskoj dogmatici[3].
Literatura
- „Zohar“, članak u Encyclopedia Judaica, Vol XXI, str 647-664.
- Matt, Daniel C., Nathan Wolski, & Joel Hecker, trans. The Zohar: Pritzker Edition (12 vols.) Stanford: Stanford University Press, 2004-2017.
- Scholem, Gershom (1963), ed. Zohar: The Book of Splendor. New York: Schocken Books, (Izbor)
- Giller, Pinchas (2001), Reading the Zohar: The Sacred Text of the Kabbalah. New York: Oxford University Press.
- Green, Arthur (2004), A Guide to the Zohar. Stanford: Stanford University Press.
- Hellner-Eshed, Melila (2009), A River Flows from Eden: The Language of Mystical Experience in the Zohar. Stanford (Ca): Stanford University Press.
- Necker, Gerold: Der Sohar – Das heilige Buch der Kabbala, Marix Verlag, 2013, ISBN 9783865393364
- Scholem Gershom : Der Sohar I + II. In: ders.: Die jüdische Mystik in ihren Hauptströmungen. Frankfurt 1980, ISBN 3-518-07930-1, S. 171–266.
- Grözinger, Karl Erich (2005): Jüdisches Denken. Theologie – Philosophie – Mystik. Band 2: Von der mittelalterlichen Kabbala zum Hasidismus. Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt ISBN 3-593-37513-3, S. 463–618.
- Scholem, Gershom (1995), Major Trends in Jewish Mysticism. New York: Schocken Books. Poglavlja 5. i 6. su posvećena temi Zohar.
- Wolski, Nathan (2010), Journey into the Zohar. SUNY
Vanjske poveznice
https://www.academia.edu/Documents/in/Zohar_Kabbalah
Izvori
- ↑ Paraša (hebr: פָּרָשָׁה ,množina: parašjot su tjedni odjeljci Tore koji se čitaju i tumače tijekom tjedana i na šabat.
- ↑ Green (2004.), str. 3: "Zohar je djelo svete fantazije" (...) opisuju realnosti koje su viđene samo unutarnjim okom onih koji ih opisuju..."
- ↑ Parcuf Ze'ir Anpin ("malo lice", mikrokozmos: konfiguracija šest sefirota od Hesed do Jesod) najviše bi odgovarala osobi "Sin" u svetom trojstvu. Riječ "parcuf" ima temeljno značenje "lice" u Kabali.