Srebrna vrata (Split): razlika između inačica
m no summary specified |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Split - Silver gate.JPG|300px|mini|Srebrna vrata]] | |||
'''Srebrna vrata''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Porta argentea''), istočni ulaz u [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovu palaču]] u [[Split]]u. Bila su skromnije dekorirana u odnosu na [[Zlatna vrata (Split)|Zlatna vrata]] smještena u sjevernom zidu palače. Kroz njih se izlazi na splitsku gradsku tržnicu (''[[pazar]]'') na početku koje se nalazi [[Dominikanski samostan i crkva sv. Katarine u Splitu|dominikanski samostan sv. Katarine Aleksandrijske]] izgrađen u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], a obnovljen nakon rušenja u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. | '''Srebrna vrata''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Porta argentea''), istočni ulaz u [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovu palaču]] u [[Split]]u. Bila su skromnije dekorirana u odnosu na [[Zlatna vrata (Split)|Zlatna vrata]] smještena u sjevernom zidu palače. Kroz njih se izlazi na splitsku gradsku tržnicu (''[[pazar]]'') na početku koje se nalazi [[Dominikanski samostan i crkva sv. Katarine u Splitu|dominikanski samostan sv. Katarine Aleksandrijske]] izgrađen u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], a obnovljen nakon rušenja u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. | ||
Prvotni naziv istočnih vrata bio je ''Porta orientalis'' ("istočna vrata"). Okrenuta su prema istoku i [[Stari Rim|rimskom]] gradu [[Epetij]]u, danas [[Stobreč]].<ref>Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana u Splitu, str. 74.</ref> Bila su | Prvotni naziv istočnih vrata bio je ''Porta orientalis'' ("istočna vrata"). Okrenuta su prema istoku i [[Stari Rim|rimskom]] gradu [[Epetij]]u, danas [[Stobreč]].<ref>Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana u Splitu, str. 74.</ref> Za razliku od sjevernih, Zlatnih vrata, nisu imala toliko ukrasa. Bila su ukrašena dvjema nišama za koje se pretpostavlja da su u njima bile skulpture. Imala su dvije osmerokutne kule, od kojih su ostali samo ostatci. U 6. stoljeću je, kao i kod Zlatnih i Željeznih vrata, stražarski hodnik preuređen u crkvicu. Izvori spominju da su u Srebrnim vratima bile dvije crkvice, [[crkva sv. Apolinara u Splitu|sv. Apolinara]] i [[crkva sv. Leonarda u Splitu|sv. Leonarda]], od kojih nisu nađeni tragovi.<ref name=vidu>PSD., [[Sandi Vidulić]]:[https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/price-iz-palace-by-sandi-vidulic-srebrna-ili-kineska-vrata-82984 ''Priče iz Palaće by Sandi Vidulić: Srebrna ili 'kineska' vrata '']. Slobodna Dalmacija. 4. siječnja 2010. Pristupljeno 17. ožujka 2026.</ref> | ||
Budući da su ova vrata bila zazidana još u srednjem vijeku, [[Mlečani]] su [[1764.]] godine otvorili pored njih tkz. ''Mala vrata'', uz koja je [[1820.]] godine bila sagrađana prvotna zgrada [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkog muzeja]], koja se naslanjala na istočne zidine Palače.<ref>[http://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/split/sto-posjetiti-znamenitosti-u-splitu/srebrna-vrata-u-splitu Srebrna vrata u Splitu - putovnica.net]</ref> | Bila su pregrađena u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] i nazvana Porta nova. <ref name=vidu/> U 15. stoljeću bila su u lošem stanju, a povrh toga strah od turske najezde bio je prejak, pa je mletački namjesnik i gradski knez (1467. – 1469.) [[Antonio Loredan]] (1420. – 1482.) ih je dao zazidati i učvrstiti visokim i tustim zidom. U zahvatu su zakrpane i rupe od oštećenja ali i otvore koji su bili dijelom izvorne gradnje, odnosno arkade na vrhu, a pri dnu umetnuti okrugli otvor za topovsku cijev. <ref>[https://www.facebook.com/collegium.split/posts/sredinom-15-stolje%C4%87a-srebrna-vrata-bila-su-o%C5%A1te%C4%87ena-i-tro%C5%A1na-ponajvi%C5%A1e-iz-straha/799646898830215/ ''"Sredinom 15. stoljeća Srebrna vrata bila su oštećena i trošna. '']. Grupa Collegium Split kroz povijest. 6. rujna 2023. Pristupljeno 17. ožujka 2026.</ref> | ||
Ispred vrata još su vidljivi ostaci dvije osmerokutne kule koje su branile ulaz. Iznad vrata, u rimskom stražarskom prolazu, sagrađena je vjerojatno u [[6. stoljeće|6. stoljeću]] [[crkva sv. Apolinara u Splitu|crkva sv. Apolinara]] koja je poslije porušena<ref>[http://www.split.hr/citylights/10/index_hr.html Srebrna vrata - split.hr]</ref>, a s unutrašnje strane vrata podignuta je [[crkva Dušica u Splitu|crkva Dušica]] porušena u bombardiranju grada [[3. lipnja]] [[1944.]] godine. | |||
Budući da su ova vrata bila zazidana još u srednjem vijeku, [[Mlečani]] su [[1764.]] godine otvorili pored njih tkz. ''[[Mletačka vrata|Mala vrata]]'', uz koja je [[1820.]] godine bila sagrađana prvotna zgrada [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkog muzeja]], koja se naslanjala na istočne zidine Palače.<ref>[http://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/split/sto-posjetiti-znamenitosti-u-splitu/srebrna-vrata-u-splitu Srebrna vrata u Splitu - putovnica.net]</ref> | |||
Opet su otvorena i obnovljena tek [[1952.]] godine.<ref name=visit>[http://www.visitsplit.com/hr/522/srebrena-vrata Srebrena vrata - visitsplit.com]</ref> | |||
== Bilješke == | == Bilješke == | ||
Posljednja izmjena od 17. ožujak 2026. u 19:20
Srebrna vrata (lat. Porta argentea), istočni ulaz u Dioklecijanovu palaču u Splitu. Bila su skromnije dekorirana u odnosu na Zlatna vrata smještena u sjevernom zidu palače. Kroz njih se izlazi na splitsku gradsku tržnicu (pazar) na početku koje se nalazi dominikanski samostan sv. Katarine Aleksandrijske izgrađen u 13. stoljeću, a obnovljen nakon rušenja u 17. stoljeću.
Prvotni naziv istočnih vrata bio je Porta orientalis ("istočna vrata"). Okrenuta su prema istoku i rimskom gradu Epetiju, danas Stobreč.[1] Za razliku od sjevernih, Zlatnih vrata, nisu imala toliko ukrasa. Bila su ukrašena dvjema nišama za koje se pretpostavlja da su u njima bile skulpture. Imala su dvije osmerokutne kule, od kojih su ostali samo ostatci. U 6. stoljeću je, kao i kod Zlatnih i Željeznih vrata, stražarski hodnik preuređen u crkvicu. Izvori spominju da su u Srebrnim vratima bile dvije crkvice, sv. Apolinara i sv. Leonarda, od kojih nisu nađeni tragovi.[2]
Bila su pregrađena u srednjem vijeku i nazvana Porta nova. [2] U 15. stoljeću bila su u lošem stanju, a povrh toga strah od turske najezde bio je prejak, pa je mletački namjesnik i gradski knez (1467. – 1469.) Antonio Loredan (1420. – 1482.) ih je dao zazidati i učvrstiti visokim i tustim zidom. U zahvatu su zakrpane i rupe od oštećenja ali i otvore koji su bili dijelom izvorne gradnje, odnosno arkade na vrhu, a pri dnu umetnuti okrugli otvor za topovsku cijev. [3]
Ispred vrata još su vidljivi ostaci dvije osmerokutne kule koje su branile ulaz. Iznad vrata, u rimskom stražarskom prolazu, sagrađena je vjerojatno u 6. stoljeću crkva sv. Apolinara koja je poslije porušena[4], a s unutrašnje strane vrata podignuta je crkva Dušica porušena u bombardiranju grada 3. lipnja 1944. godine.
Budući da su ova vrata bila zazidana još u srednjem vijeku, Mlečani su 1764. godine otvorili pored njih tkz. Mala vrata, uz koja je 1820. godine bila sagrađana prvotna zgrada Arheološkog muzeja, koja se naslanjala na istočne zidine Palače.[5]
Opet su otvorena i obnovljena tek 1952. godine.[6]
Bilješke
- ↑ Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana u Splitu, str. 74.
- ↑ 2,0 2,1 PSD., Sandi Vidulić:Priče iz Palaće by Sandi Vidulić: Srebrna ili 'kineska' vrata . Slobodna Dalmacija. 4. siječnja 2010. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
- ↑ "Sredinom 15. stoljeća Srebrna vrata bila su oštećena i trošna. . Grupa Collegium Split kroz povijest. 6. rujna 2023. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
- ↑ Srebrna vrata - split.hr
- ↑ Srebrna vrata u Splitu - putovnica.net
- ↑ Srebrena vrata - visitsplit.com
Literatura
- Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana u Splitu, Naklada Bošković, Split, 2003. ISBN 953-7090-06-X
Vanjske poveznice
- Srebrena vrata - visitsplit.com (pristupljeno 30.6.2015.) (hrv.)
- Srebrna vrata - split.hr (pristupljeno 30.6.2015.) (hrv.)
- Srebrna vrata u Splitu - putovnica.net (pristupljeno 30.6.2015.) (hrv.)
- Srebrna vrata - splitculture.hr (pristupljeno 30.6.2015.) (hrv.)
Datoteka:P history.svg
Nedovršeni članak Srebrna vrata (Split) koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
