Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Preah Ko: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m no summary specified
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
 
Redak 27: Redak 27:
{{izvori}}
{{izvori}}
* Michael Freeman i Claude Jacques, ''[http://books.google.com/books?id=diQ2PwAACAAJ Ancient Angkor]'', River Books, Bangkok, 1999., {{ISBN|974-8225-27-5}}.
* Michael Freeman i Claude Jacques, ''[http://books.google.com/books?id=diQ2PwAACAAJ Ancient Angkor]'', River Books, Bangkok, 1999., {{ISBN|974-8225-27-5}}.
* Maurice Glaize, {{cite book
* Maurice Glaize, {{Citiranje knjige
   |last1= Glaize
   |last1= Glaize
   |first1= Maurice
   |first1= Maurice

Posljednja izmjena od 18. studeni 2021. u 00:22

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Preah Ko (kmerski za "Sveti bik") je najstariji kmerski hram u distriktu Roulos (druga dva su Bakong i Lolei) iz 9. stoljeća u Angkoru, Kambodža. Izgradio ga je kralj Indravarman I. i posvetio Šivi i kraljevskoj obitelji Kmerskog Carstva 879. godine. On je bio prvi od kraljevskih hramova prijestolnice Hariharalaya, prije nego je prijestolnica prebačena 15 km južnije u novoosnovani Yasodharapura (danas Angkor). Hram je ime dobio po skulpturi od pješčenjaka koja predstavlja Nandija, jedno od utjelovljenja Šive u obliku bika[1].

Preah Ko se sastoji od šest tornjeva od opeke koji su organizirani u dva reda po tri tornja, svaki zajedničkoj platformi od pješčenjaka. Svi su okrenuti prema istoku, a središnji prednji je najviši i posvećen je kralju Jayavarmanu II., osnivaču Kmerskog Carstva i Indravarmanovom stricu. Njemu lijevo je toranj Prithivindreshvara, kraljevog oca, dok je desno toranj Rudreshvara, njegovog djeda. Tri stražnja tornja su posvećena njihovim ženama. Na središnjem se nalaze bareljefi s figurama Šive.

Njemačka vlada je financirala obnovu tornjeva Preah Koa 1990-ih, a od 1992. godine on je, kao dio Angkora, na popisu svjetske baštine UNESCO-a.

Izvori

  1. Preah Ko na art-and-archeology.com (engl.) Preuzeto 10. srpnja 2011.
Sadržaj