Okruglolisna rosika: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m no summary specified
m file->datoteka
 
Redak 27: Redak 27:
Gornja strana lista prekrivena je crvenkastim izdancima, tentakulama dugim do 3 mm, na kojima se nalazi ljepljiva žljezdasta [[papila]] kojima biljka privlači kukce kada slete na list. Uhvačenog kukca biljka omota listom i razgradi ga probavnim enzimima.
Gornja strana lista prekrivena je crvenkastim izdancima, tentakulama dugim do 3 mm, na kojima se nalazi ljepljiva žljezdasta [[papila]] kojima biljka privlači kukce kada slete na list. Uhvačenog kukca biljka omota listom i razgradi ga probavnim enzimima.
<gallery>
<gallery>
File:Drosera rotondifolia.JPG|''D. rotundifolia''  
Datoteka:Drosera rotondifolia.JPG|''D. rotundifolia''  
File:Drosera rotundifolia (bud).jpg|''D. rotundifolia''  
Datoteka:Drosera rotundifolia (bud).jpg|''D. rotundifolia''  
File:Plant on swamp3.jpg|''D. rotundifolia''  
Datoteka:Plant on swamp3.jpg|''D. rotundifolia''  
</gallery>
</gallery>



Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 04:25

{{#invoke:Naslov u kurzivu|main}}

Okruglolisna rosika
D. rotundifolia
D. rotundifolia
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Caryophyllales
Porodica: Droseraceae
Rod: Drosera
Vrsta: D. rotundifolia
Dvojno ime
Drosera rotundifolia
L.

Okruglolisna rosika (lat. Drosera rotundifolia), biljna vrsta iz porodice Rosikovki, u Hrvatskoj je kritično ugrožena i strogo zaštićena vrsta koja raste na svega nekoliko nalazišta: okolica Fužina, Karlovca i Varaždina, Plitvička jezera, Hrvatsko Zagorje<ref>Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije</ref> i Blatuša i Čemernica u Sisačko-moslavačkoj županiji<ref>Izvješće o stanju okoliša sisačko – moslavačke županije 2011 – 2014</ref>.

Okruglolisna rosika je biljka mesožderka koja naraste u fazi cvatnje svega do 20 cm visine. Korijen joj je plitak i kratak, a listovi okrugli, pa joj i ime rotundifolia dolazi od rotundus (okrugli) i folius (list). Cvjetovi su sitni, bijeli, sa po 5 lapova, pet bijelih latica i pet prašnika, cvate u srpnju i kolovozu.<ref>Priroda i biljke</ref>

Gornja strana lista prekrivena je crvenkastim izdancima, tentakulama dugim do 3 mm, na kojima se nalazi ljepljiva žljezdasta papila kojima biljka privlači kukce kada slete na list. Uhvačenog kukca biljka omota listom i razgradi ga probavnim enzimima.


Izvori[uredi]

<references group=""></references>