Razlika između inačica stranice »Lazar Bačić (industrijalac)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Lazar Bačić (industrijalac)'''-->'''Lazar Bačić'''  ([[Jasenovac]], 1865. — [[Zagreb]], [[12. svibnja]] [[1941.]]<ref>Stipo Pilić, [http://croatiarediviva.com/2017/05/15/miloradu-pupovcu-umrijeti-zagrebu-znaci-umrijeti-jasenovcu/ ''Miloradu Pupovcu umrijeti u Zagrebu znači umrijeti u Jasenovcu'']:{{citat2|Da je Lazar Bačić doista umro 12. svibnja 1941. potvrđuje nam i Mrtvozornički registar, knjiga iz 1941. u kojoj je popis svih umrlih grada Zagreba koje su pregledali zagrebački mrtvozornici. Te su knjige dio Zdravstvenog odsjeka Gradskog poglavarstva Zagreba i mogu se također naći u Državnom arhivu u Zagrebu. U njemu se Lazar Bačić navodi pod rednim brojem 218. Svi ostali podatci identični su već spomenutoj razglednici, pa ih je nepotrebno ovdje navoditi. Budući je Lazar Bačić umro 12., a sahranjen 14. svibnja 1941. (...)}}, ''U Jasenovcu  i oko Jasenovca nastavlja se, uvećava i umnoža unovčavanje laži'', objavljeno u ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatskom tjedniku]]'', 11. svibnja 2017., croatiarediviva.com, 15. svibnja 2017., pristupljeno 13. prosinca 2018.</ref>), bio je hrvatski trgovac i industrijalac, te rukovoditelj u srpskim društvenim organizacijama u Hrvatskoj.
Lazar Bačić'''  ([[Jasenovac]], 1865. — [[Zagreb]], [[12. svibnja]] [[1941.]]<ref>Stipo Pilić, [http://croatiarediviva.com/2017/05/15/miloradu-pupovcu-umrijeti-zagrebu-znaci-umrijeti-jasenovcu/ ''Miloradu Pupovcu umrijeti u Zagrebu znači umrijeti u Jasenovcu'']:{{citat2|Da je Lazar Bačić doista umro 12. svibnja 1941. potvrđuje nam i Mrtvozornički registar, knjiga iz 1941. u kojoj je popis svih umrlih grada Zagreba koje su pregledali zagrebački mrtvozornici. Te su knjige dio Zdravstvenog odsjeka Gradskog poglavarstva Zagreba i mogu se također naći u Državnom arhivu u Zagrebu. U njemu se Lazar Bačić navodi pod rednim brojem 218. Svi ostali podatci identični su već spomenutoj razglednici, pa ih je nepotrebno ovdje navoditi. Budući je Lazar Bačić umro 12., a sahranjen 14. svibnja 1941. (...)}}, ''U Jasenovcu  i oko Jasenovca nastavlja se, uvećava i umnoža unovčavanje laži'', objavljeno u ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatskom tjedniku]]'', 11. svibnja 2017., croatiarediviva.com, 15. svibnja 2017., pristupljeno 13. prosinca 2018.</ref>), bio je hrvatski trgovac i industrijalac, te rukovoditelj u srpskim društvenim organizacijama u Hrvatskoj.


Vodio je trgovinu u Jasenovcu, te je poslije ondje podigao ciglanu, elektranu, pilanu, tvornicu lanaca i ljevaonicu zvona.
Vodio je trgovinu u Jasenovcu, te je poslije ondje podigao ciglanu, elektranu, pilanu, tvornicu lanaca i ljevaonicu zvona.

Trenutačna izmjena od 07:18, 23. ožujka 2022.

Lazar Bačić (Jasenovac, 1865. — Zagreb, 12. svibnja 1941.[1]), bio je hrvatski trgovac i industrijalac, te rukovoditelj u srpskim društvenim organizacijama u Hrvatskoj.

Vodio je trgovinu u Jasenovcu, te je poslije ondje podigao ciglanu, elektranu, pilanu, tvornicu lanaca i ljevaonicu zvona.

Kao član Središnjeg odbora Srpske samostalne stranke bio je jedan od 53 Srba iz Hrvatske kojima se sudilo na Veleizdajničkom procesu u Zagrebu 1909. godine, te je u zatvoru proveo 16 mjeseci.

Bio je već te 1909. godine član uprave Srpskog privrednog društva "Privrednik" iz Zagreba, a bio je kasnije i među njegovim najznačajnijim donatorima[2]: 1921. godine je Lazar Bačić tom društvu poklonio dvokatnicu na uglu Gajeve i Berislavićeve ulice Zagrebu.[3]

1941. godine je lokacija s njegovim tvorničkim objektima u Jasenovcu nacionalizirana, te je poslije korištena kao radni dio Sabirnog logora Jasenovac.[4]

Po njemu danas nosi ime Centar za inicijative i razvoj "Lazar Bačić", pri Srpskom privrednom društvu Privrednik Zagreb.[5]

Umro je u Zagrebu 12. svibnja 1941. godine i pokopan je u obiteljskoj grobnici na Mirogoju.

Izvori

  1. Stipo Pilić, Miloradu Pupovcu umrijeti u Zagrebu znači umrijeti u Jasenovcu:
    "Da je Lazar Bačić doista umro 12. svibnja 1941. potvrđuje nam i Mrtvozornički registar, knjiga iz 1941. u kojoj je popis svih umrlih grada Zagreba koje su pregledali zagrebački mrtvozornici. Te su knjige dio Zdravstvenog odsjeka Gradskog poglavarstva Zagreba i mogu se također naći u Državnom arhivu u Zagrebu. U njemu se Lazar Bačić navodi pod rednim brojem 218. Svi ostali podatci identični su već spomenutoj razglednici, pa ih je nepotrebno ovdje navoditi. Budući je Lazar Bačić umro 12., a sahranjen 14. svibnja 1941. (...)", U Jasenovcu i oko Jasenovca nastavlja se, uvećava i umnoža unovčavanje laži, objavljeno u Hrvatskom tjedniku, 11. svibnja 2017., croatiarediviva.com, 15. svibnja 2017., pristupljeno 13. prosinca 2018.
  2. "Privrednikovi dobrotvori". http://privrednik.hr/dobrotvori.php Pristupljeno 12. prosinca 2018. 
  3. "Sukob oko 10 tisuća kvadrata. Srpski lideri u ratu za zgrade u centru Zagreba vrijedne 20 milijuna kuna". Jutarnji list. 20. siječnja 2013. godine. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sukob-oko-10-tisuca-kvadrata-srpski-lideri-u-ratu-za-zgrade-u-centru-zagreba-vrijedne-20-milijuna-kuna/1187750/ Pristupljeno 12. prosinca 2018. 
  4. Nenad Jovanović (19. studenoga 2017. god.). "Privrednikovih prvih stodvadeset". Novosti. https://www.portalnovosti.com/privrednikovih-prvih-stodvadeset Pristupljeno 12. prosinca 2018. 
  5. "Centar za inicijative i razvoj "Lazar Bačić"". Privrednik. http://www.privrednik.hr/cir.php Pristupljeno 12. prosinca 2018. 

Vanjske poveznice