More actions
Bot: Automatski unos stranica |
inačica bez komesara |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Prirodnina''' je koji je oznaka za [[proizvod]]e [[priroda|prirode]]. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] prvi je u hrvatskom jeziku uporabio tu riječ u djelu ''Glasoviti Hrvati prošlih vjekova'' iz 1886. godine. U časopisu [[Polimeri|Polimerima]] prvi je put uporabljen 2003. godine u članku [[Igor Čatić|Igora Čatića]] ''Zašto je moguć korjenit razvoj materijala, a samo inovativni proizvodnih postupaka i proizvoda''. Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske iz 2003. definira prirodninu kao svaku izvornu sastavnicu prirode (npr. biljku, životinju, mineral, fosil, vodu, tlo i ino). Uobičajeno se prirodninu naziva sirovinom, prirodnom neprerađenom tvari. Prirodnina je jedan od tri pojma koja su potrebna za proširenu [[sistematizacija|sistematizaciju]] [[polimer]]a. Druga dva pojma su [[uzgojina]] i [[sintezina]].<ref name="Rogić, Čatić">[https://hrcak.srce.hr/25533 Polimeri 29 (2008) 1] Ana Rogić, Igor Čatić: ''Novi pristup sistematizaciji polimera'', srpanj 2008., str. 38. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> | '''Prirodnina''' je koji je oznaka za [[proizvod]]e [[priroda|prirode]]. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] prvi je u hrvatskom jeziku uporabio tu riječ u djelu ''Glasoviti Hrvati prošlih vjekova'' iz 1886. godine. U časopisu [[Polimeri|Polimerima]] prvi je put uporabljen 2003. godine u članku [[Igor Čatić|Igora Čatića]] ''Zašto je moguć korjenit razvoj materijala, a samo inovativni proizvodnih postupaka i proizvoda''. Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske iz 2003. definira prirodninu kao svaku izvornu sastavnicu prirode (npr. biljku, životinju, mineral, fosil, vodu, tlo i ino). Uobičajeno se prirodninu naziva sirovinom, prirodnom neprerađenom tvari. Prirodnina je jedan od tri pojma koja su potrebna za proširenu [[sistematizacija|sistematizaciju]] [[polimer]]a. Druga dva pojma su [[uzgojina]] i [[sintezina]].<ref name="Rogić, Čatić">[https://hrcak.srce.hr/25533 Polimeri 29 (2008) 1] Ana Rogić, Igor Čatić: ''Novi pristup sistematizaciji polimera'', srpanj 2008., str. 38. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref> | ||
To je zbog uvođenja kriterija podrijetla osnove kao ulaza u proces te tako prirodnine ili uzgojine omogućuju preciznije podijeliti polimere. Razlog je što klasični kriterij podjele polimera posljedicom je kulturologijske raščlambe uporabe uzgojina za plastiku i gorivo. Odnosno, neko tehničko rješenje procijenjeno je po društvenom kriteriju. Takva podjela na prirodne i sintetske, a prirodni mogu biti nemodificirani i modificirani jest neprecizna i potrebno ju je napustiti. Podjelom prema podrijetlu osnove na ulazu u proces moguće je razlikovati modificirane polimere i sintetske polimere.<ref name="Rogić, Čatić"/> | To je zbog uvođenja kriterija podrijetla osnove kao ulaza u proces te tako prirodnine ili uzgojine omogućuju preciznije podijeliti polimere. Razlog je što klasični kriterij podjele polimera posljedicom je kulturologijske raščlambe uporabe uzgojina za plastiku i gorivo. Odnosno, neko tehničko rješenje procijenjeno je po društvenom kriteriju. Takva podjela na prirodne i sintetske, a prirodni mogu biti nemodificirani i modificirani jest neprecizna i potrebno ju je napustiti. Podjelom prema podrijetlu osnove na ulazu u proces moguće je razlikovati modificirane polimere i sintetske polimere.<ref name="Rogić, Čatić"/> | ||
Posljednja izmjena od 1. srpanj 2025. u 22:36
Prirodnina je koji je oznaka za proizvode prirode. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je u hrvatskom jeziku uporabio tu riječ u djelu Glasoviti Hrvati prošlih vjekova iz 1886. godine. U časopisu Polimerima prvi je put uporabljen 2003. godine u članku Igora Čatića Zašto je moguć korjenit razvoj materijala, a samo inovativni proizvodnih postupaka i proizvoda. Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske iz 2003. definira prirodninu kao svaku izvornu sastavnicu prirode (npr. biljku, životinju, mineral, fosil, vodu, tlo i ino). Uobičajeno se prirodninu naziva sirovinom, prirodnom neprerađenom tvari. Prirodnina je jedan od tri pojma koja su potrebna za proširenu sistematizaciju polimera. Druga dva pojma su uzgojina i sintezina.[1] To je zbog uvođenja kriterija podrijetla osnove kao ulaza u proces te tako prirodnine ili uzgojine omogućuju preciznije podijeliti polimere. Razlog je što klasični kriterij podjele polimera posljedicom je kulturologijske raščlambe uporabe uzgojina za plastiku i gorivo. Odnosno, neko tehničko rješenje procijenjeno je po društvenom kriteriju. Takva podjela na prirodne i sintetske, a prirodni mogu biti nemodificirani i modificirani jest neprecizna i potrebno ju je napustiti. Podjelom prema podrijetlu osnove na ulazu u proces moguće je razlikovati modificirane polimere i sintetske polimere.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Polimeri 29 (2008) 1 Ana Rogić, Igor Čatić: Novi pristup sistematizaciji polimera, srpanj 2008., str. 38. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)