Morfologija (biologija): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Morfologija (biologija)'''-->'''Morfologija''' ([[grčki jezik|grčki]] ''μορφή, morphé'' = obličje, oblik i ''λόγος, lógos'' = riječ, učenje) je i grana [[Biologija|biologije]] koja proučava oblik i građu biljnih i životinjskih organizama. Dijeli se na [[anatomija|anatomiju]], [[histologija|histologiju]] (proučavanje [[tkivo|tkiva]]) i [[citologija|citologiju]] (proučava [[stanica|stanice]]), a povezana je i s embriologijom koja proučava razvitak zametka, teratologijom koja proučava anomalije u tom razvitku, te patološkom anatonomijom i histologijom, koje opisuju patološke promjene organskih, odnosno tkivnih struktura. Morfologija je dala dragocjene doprinose znanosti o [[evolucija (biologija)|evoluciji]].
Morfologija''' ([[grčki jezik|grčki]] ''μορφή, morphé'' = obličje, oblik i ''λόγος, lógos'' = riječ, učenje) je i grana [[Biologija|biologije]] koja proučava oblik i građu biljnih i životinjskih organizama. Dijeli se na [[anatomija|anatomiju]], [[histologija|histologiju]] (proučavanje [[tkivo|tkiva]]) i [[citologija|citologiju]] (proučava [[stanica|stanice]]), a povezana je i s embriologijom koja proučava razvitak zametka, teratologijom koja proučava anomalije u tom razvitku, te patološkom anatonomijom i histologijom, koje opisuju patološke promjene organskih, odnosno tkivnih struktura. Morfologija je dala dragocjene doprinose znanosti o [[evolucija (biologija)|evoluciji]].


U biologiji, ona sadrži i [[sistematika|klasificiranje]] organizama na temelju oblika organizama i njihove promjene tijekom razvoja. Na taj način, morfologija daje osnovu za sistematiku i znanost o evoluciji (''vidi [[filogeneza|filogenezu]]'').
U biologiji, ona sadrži i [[sistematika|klasificiranje]] organizama na temelju oblika organizama i njihove promjene tijekom razvoja. Na taj način, morfologija daje osnovu za sistematiku i znanost o evoluciji (''vidi [[filogeneza|filogenezu]]'').

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 09:38

Morfologija (grčki μορφή, morphé = obličje, oblik i λόγος, lógos = riječ, učenje) je i grana biologije koja proučava oblik i građu biljnih i životinjskih organizama. Dijeli se na anatomiju, histologiju (proučavanje tkiva) i citologiju (proučava stanice), a povezana je i s embriologijom koja proučava razvitak zametka, teratologijom koja proučava anomalije u tom razvitku, te patološkom anatonomijom i histologijom, koje opisuju patološke promjene organskih, odnosno tkivnih struktura. Morfologija je dala dragocjene doprinose znanosti o evoluciji.

U biologiji, ona sadrži i klasificiranje organizama na temelju oblika organizama i njihove promjene tijekom razvoja. Na taj način, morfologija daje osnovu za sistematiku i znanost o evoluciji (vidi filogenezu).

Morfologija se dijeli na:

  • Usporednu morfologiju, koja prepoznavanjem određenih temeljnih uzoraka i obilježja u raznovrsnosti oblika jedinki nekog organizma izvodi njihovu klasifikaciju pomoću karakterističnih obilježja.
  • Cilj funkcionalne morfologije je istraživanje pojedinih struktura obzirom na određene funkcije koje imaju u organizmu. Istraživanje se pri tome koncentrira na pojedine elemente organizma koji su bitni za određenu funkciju. Pri tome se jedna struktura smatra specijalizacijom za određenu funkciju (prilagođenost organizma vlastitom načinu života).
  • Eksperimentalna morfologija istražuje razvoj jednog organizma. Pri tome se u eksperimentu mijenjaju uvjeti okoline kako bi se promatralo prilagođavanje organizma promjenama.

Pogledati i: