Nacionalni park Chiribiquete: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u '' |
||
| (Nije prikazano 7 međuinačica 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Nacionalni park Chiribiquete'''-->{{UNESCO | <!--'''Nacionalni park Chiribiquete'''-->{{UNESCO – svjetska baština | ||
|ime mjesta = Nacionalni park Chiribiquete, maloca jaguara | |ime mjesta = Nacionalni park Chiribiquete, maloca jaguara | ||
|slika = Chiribiquete view.jpg | |slika = Chiribiquete view.jpg | ||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
}}<small>Lokacija NP Chiribiquete u Kolumbiji</small> | }}<small>Lokacija NP Chiribiquete u Kolumbiji</small> | ||
}} | }} | ||
'''Nacionalni park Chiribiquete''' ([[španjolski]]: ''Parque Nacional Natural (PNN) Serranía de Chiribiquete'') je najveći [[nacionalni park]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] i treća najveća zaštićena [[kišna šuma]] na svijetu, površine 43.000 km²<ref name="Colombia">{{ | '''Nacionalni park Chiribiquete''' ([[španjolski]]: ''Parque Nacional Natural (PNN) Serranía de Chiribiquete'') je najveći [[nacionalni park]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] i treća najveća zaštićena [[kišna šuma]] na svijetu, površine 43.000 km²<ref name="Colombia">{{Citiranje weba|title=Parques Nacionales Naturales de Colombia|url=http://www.parquesnacionales.gov.co/portal/es/parques-nacionales/parque-nacional-natural-chiribiquete/|publisher=Kolumbijska vlada|accessdate=28. srpnja 2018}}</ref>. Nalazi se u [[kolumbijski departmani|kolumbijskim departmanima]] [[Caquetá (departman)|Caquetá]] i [[Guaviare (departman)|Guaviare]]. Park uključuje gorje [[Chiribiquete]] i okolne [[amazona|amazonske]] doline koje su pokrivene [[Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume|tropskim vlažnim širokolisnim šumama]], [[savana]]ma i [[rijeka]]ma. Jedna od odlikovnih značajki parka je prisutnost ''tepuisa'' (planinskih ravnih vrhova), običnih [[pješčenjak]]a koji dominiraju šumom i čine dramatični krajolik, što je ojačano njegovom udaljenošću i nedostupnošću<ref name="UNESCO">{{Citiranje weba|title=Chiribiquete National Park– “The Maloca of the Jaguar”|url=https://whc.unesco.org/en/list/1174|publisher=[[UNESCO]]|accessdate=28. srpnja 2018}}</ref>. | ||
Ovo područje je najpoznatije po 60 [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovskih]] skloništa u stijenama u podnožju ''tepuisa'' s preko 75.000 [[petroglif]]a i [[piktogram]]a, od kojih su najstarije iz oko 20.000 pr. Kr., a najmlađe iz 16. st.<ref>José Alberto Mojica Patiño, "[http://www.eltiempo.com/estilo-de-vida/ciencia/tesoro-arqueologico-en-el-parque-natural-chiribiquete/16060816 Hallado tesoro arqueológico en el Parque Natural Chiribiquete]", El Tiempo, 7. srpnja 2015. {{ | Ovo područje je najpoznatije po 60 [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovskih]] skloništa u stijenama u podnožju ''tepuisa'' s preko 75.000 [[petroglif]]a i [[piktogram]]a, od kojih su najstarije iz oko 20.000 pr. Kr., a najmlađe iz 16. st.<ref>José Alberto Mojica Patiño, "[http://www.eltiempo.com/estilo-de-vida/ciencia/tesoro-arqueologico-en-el-parque-natural-chiribiquete/16060816 Hallado tesoro arqueológico en el Parque Natural Chiribiquete]", El Tiempo, 7. srpnja 2015. {{špa oznaka}} Preuzeto 28. srpnja 2018.</ref> Jedno od tumačenja je kako su ove slikarije povezane s obožavanjem [[jaguar]]a, simbola moći i plodnosti, te prikazuju lovačke prizore, bitke, plesove i svečanosti. Autentične zajednice, koje više nisu prisutne na samom ovom mjestu, još uvijek ovo područje smatraju svetim<ref name="UNESCO"/> (''maloca'', svetište predaka). Zbog toga je i upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2018. glodine<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1852 World Heritage Committee has inscribed a total of 19 sites] {{eng oznaka}} Preuzeto 28. srpnja 2018.</ref>. | ||
Nacionani park Chiribiquete je osnovan 21. rujna 1989. kako bi se zaštitili njegovi spomenici, ali i nevjerojatna [[bioraznolikost]]. | Nacionani park Chiribiquete je osnovan 21. rujna 1989. kako bi se zaštitili njegovi spomenici, ali i nevjerojatna [[bioraznolikost]]. | ||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
{| | {| | ||
|<gallery mode="packed" heights="150px"> | |<gallery mode="packed" heights="150px"> | ||
Datoteka:Chiribiquete AJ11calabazos.JPG|[[Piktogram]]i | |||
Datoteka:Chiribiquete petroglyph 1.jpg|Njvjerojatnije vrsta [[konj]]a | |||
Datoteka:Chiribiquete petroglyph 2.jpg|Piktogram osobe | |||
Datoteka:Chiribiquete petroglyph 3.jpg|Najvjerojatnije [[sisavac]] | |||
</gallery> | </gallery> | ||
|} | |} | ||
| Redak 50: | Redak 50: | ||
* [http://www.colparques.net/CHIRIBIQUETE1.html Chiribiquete National Park on colparques.net] {{eng oznaka}} | * [http://www.colparques.net/CHIRIBIQUETE1.html Chiribiquete National Park on colparques.net] {{eng oznaka}} | ||
{{Svjetska baština u Kolumbiji}} | {{Svjetska baština u Kolumbiji}} | ||
Posljednja izmjena od 19. ožujak 2026. u 20:56
| Nacionalni park Chiribiquete, maloca jaguara | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| Nacionalni park Chiribiquete, maloca jaguara | |
 Kolumbija
  NP Chiribiquete | |
| Godina uvrštenja: | 2018. (42. zasjedanje) |
| Vrsta: | Mješovito dobro |
| Mjerilo: | iii, ix, x |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | 1174 UNESCO |
Nacionalni park Chiribiquete (španjolski: Parque Nacional Natural (PNN) Serranía de Chiribiquete) je najveći nacionalni park u Kolumbiji i treća najveća zaštićena kišna šuma na svijetu, površine 43.000 km²[1]. Nalazi se u kolumbijskim departmanima Caquetá i Guaviare. Park uključuje gorje Chiribiquete i okolne amazonske doline koje su pokrivene tropskim vlažnim širokolisnim šumama, savanama i rijekama. Jedna od odlikovnih značajki parka je prisutnost tepuisa (planinskih ravnih vrhova), običnih pješčenjaka koji dominiraju šumom i čine dramatični krajolik, što je ojačano njegovom udaljenošću i nedostupnošću[2].
Ovo područje je najpoznatije po 60 pretkolumbovskih skloništa u stijenama u podnožju tepuisa s preko 75.000 petroglifa i piktograma, od kojih su najstarije iz oko 20.000 pr. Kr., a najmlađe iz 16. st.[3] Jedno od tumačenja je kako su ove slikarije povezane s obožavanjem jaguara, simbola moći i plodnosti, te prikazuju lovačke prizore, bitke, plesove i svečanosti. Autentične zajednice, koje više nisu prisutne na samom ovom mjestu, još uvijek ovo područje smatraju svetim[2] (maloca, svetište predaka). Zbog toga je i upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2018. glodine[4].
Nacionani park Chiribiquete je osnovan 21. rujna 1989. kako bi se zaštitili njegovi spomenici, ali i nevjerojatna bioraznolikost.
Prirodne odlike
Nacionalni park Chiribiquete smješten je na zapadnom dijelu Gvajanskog štita i nadmorska visina mu je od 200 do 1000 m. Na sjeveroistoku uokviren je rijekom Tunia, a na istoku rijekama Apaporís, Gunaré i Amú, na jugu rijekama Mesay i Yari, te na zapadu rijekama Hiutoto, Tajisa, Ajaju i Ayaya[5]. Većina ovih rijeka su pritoke rijeke Japura, pritoke Amazone.
Ovdje se može naći 1.801 vrsta biljaka (30% ekosustava kolumbijske amazone). Neka drveća mogu narasti do 40 m visine, a najprisutnije drveće je Pourouma cecropiifolia, Inga acrocephala, Virola sebifera, Hevea guianensis i Pseudolmedia. Donje raslinje se sastoji od mnogih parazitskih i epifitskih biljaka, dok pjeskovito tlo na planinama prekriva gusto grmlje promjera od 12 do 15 m. Na stijenama i slapovima mogu se pronaći rijetke i endemske biljke kao što su: Senefelderopsis, Hevea nitida, Graffenrieda fantastica i Vellozia tubiflora[6].
Do danas, istraživači su u parku otkrili preko 209 vrsta leptira (10% vrsta u Kolumbiji), 238 vrsta riba, 57 vrsta vodozemaca i 60 vrsta reptila (30% ukupne kolumbijske bioraznolikosti). Od njih su mnoge ugrožene i endemske vrste ovog područja[5]. Od preko 410 vrsta ptica najpoznatije su: Gvajanska rupikola (Rupicola rupicola), crveno-modra ara, crveno-zeleni vodomar (Chloroceryle inda), amazonski vodomar (Chloroceryle amazona), prstenasti vodomar (Megaceryle torquata), Uljašica i endemski Chiribiquete smaragdni kolibrić (Chlorostilbon olivaresi). Od 82 vrste sisavaca, 52 su vrste šišmiša, kao što su: Carollia, buldog šišmiš (Noctilio), Peropteryx, noćnici (Myotis) i Marinkellov sabljonosni šišmiš (Lonchorhina marinkellei)[5]. Od mesojeda tu se mogu pronaći: divovska vidra, neotropska vidra, ocelot, puma i jaguar, a od majmuna: bjeločelni kapucin (Cebus albifrons), kaveni kapucin (Cebus apella), obični vjeveričasti majmun (Saimiri sciureus), Spixov noćni majmun (Aotus vociferans), smeđi vunasti majmun i gvajanski crveni urlikavac. Tu obitavaju i armadili roda Dasypus, divovski mravojed, crni aguti (Dasyprocta fuliginosa), nizinska paka (Cuniculus paca), boto dupin, bjelousni pekar (Tayassu pecari) i brazilski tapir (Tapirus terrestris)[5].
Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ 2,0 2,1 • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ José Alberto Mojica Patiño, "Hallado tesoro arqueológico en el Parque Natural Chiribiquete", El Tiempo, 7. srpnja 2015. (špa.) Preuzeto 28. srpnja 2018.
- ↑ World Heritage Committee has inscribed a total of 19 sites (eng.) Preuzeto 28. srpnja 2018.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 Colombia's Serranía de Chiribiquete is now the world's largest tropical rainforest national park, World Wide Fund for Nature, 2. srpnja 2018. (eng.) Preuzeto 28. srpnja 2018.
- ↑ Laura Sesana, Colombia Natural Parks, Villegas Editores, Bogotá, 2006. str. 389.–398. ISBN 9588156874
Vanjske poveznice