Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Abdul Kerim-paša: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m file --> datoteka
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Abdul Kerim-paša'''-->[[File:Abdlkerim Pasha.jpg|desno]]
[[Datoteka:Abdlkerim Pasha.jpg|desno]]
'''Abdul Kerim-paša''' ([[Solun]], [[1872.]] - [[Istanbul]], [[1923.]]), osmanski vojni zapovjednik s činom [[General-potpukovnik|generala-potpukovnika]] i sudionik [[Talijansko-turski rat|Tursko-talijanskog]], [[Balkanski ratovi|Balkanskih]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u kojem je zapovijedao osmanskim snagama na [[Kavkasko bojište (Prvi svjetski rat)|Kavkaskom]] i [[Solunsko bojište|Solunskom bojištu]].
'''Abdul Kerim-paša''' ([[Solun]], [[1872.]] - [[Istanbul]], [[1923.]]), osmanski vojni zapovjednik s činom [[General-potpukovnik|generala-potpukovnika]] i sudionik [[Talijansko-turski rat|Tursko-talijanskog]], [[Balkanski ratovi|Balkanskih]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u kojem je zapovijedao osmanskim snagama na [[Kavkasko bojište (Prvi svjetski rat)|Kavkaskom]] i [[Solunsko bojište|Solunskom bojištu]].



Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 06:40

Abdul Kerim-paša (Solun, 1872. - Istanbul, 1923.), osmanski vojni zapovjednik s činom generala-potpukovnika i sudionik Tursko-talijanskog, Balkanskih i Prvog svjetskog rata, u kojem je zapovijedao osmanskim snagama na Kavkaskom i Solunskom bojištu.

Kao zapovjednik u Bitci kod Malazgirta 1915. odnio je u protunapadu pobjedu na ruskim snagama i vratio grad pod osmanski nadzor. Unatoč pobjedi, u protuudaru ruskog generala Nikolaja Judeniča Rusi su osvojili grad, no ubrzo je Kerim-paša brojčanom nadmlći povratio Malazgirt.

Judenič je uzvratio Kerim-paši porazivši ga u Bitci kod Kara Kiliša u sklopu Erzerumske ofenzive. Nakon toga je razriješen dužnosti, ali ne i umirovljen jer je između prosinca 1916. i svibnja 1917. zapovijedao X. korpusom na Solunskom bojištu kao ispomoć Bugarskoj i Njemačkoj. Kasnije je s ostacima korpusa zapovijedao u Mezopotamiji.

Nakon Mudroskog primirja vratio se u Istanbul, u kojem je do smrti bio članom i delegatom u vojnim vijećima i savjetima te članom Vojnog suda.