Razlika između inačica stranice »Coos«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Coos''' (Kus).- kolektivno ime Indijancima [[Hanis]] i [[Miluk]], plemenima porodice [[Kusan]], naseljenih u području zaljeva Coos na [[oregon]]skoj obali. Prema arheološkim pretpostavkama Kusa je moglo biti oko 2,000 duž obale zaljeva Coos. Pleme [[Miluk]] živjelo je na ušću Coquille, a Hanis uz [[Coos River]] i [[Coos Bay]]. Kus Indijanci bijahu lovci, ribari i sakupljači. Vode zaljeva Coos i močvare opskrbljivale su ih hranom, osobito razne vrste riba koju su spremali i čuvali za krizna razdoblja. Lovile su se i vodene [[ptice]] stanarice, ili koje su tu tek zimovale. Ptice su se lovile zbog mesa, a sakupljala su se i njihova [[jaja]]. Od krilnih kostiju velike plave čaplje (porodica [[Ardeidae]]) Indijanci su izrađivali igle za šivanje odjeće i hasura. Riba se lovila vršama i kopljima ([[losos]] i [[iverak]]), a dimljenjem ili sušenjem konzervirali bi je za kasniju upotrebu. Poznavali su i noćni ribolov pomoću vatre koja se palila u dug-out kanuima na postolju od pijeska. Od drugih riba hvatali su košarama i [[parazit]]sku ribu [[paklare|paklaru]] (''lamprey'') i spremali je za mršava vremena. Školjke su se također sakupljale, među kojima i [[kamenice]], te su ih sušili ili dimili. Rakove što su ih sakupljali uz zaljev Kusi su odmah jeli. Morski sisavci, napose [[kit]], hvatan je kada bi se nasukao u plitkim vodama. Njegovo meso i [[salo]] Indijanci su koristili za hranu i proizvodnju ulja. –Žene i djeca Kusa bavila su se i sakupljanjem divljeg jestivog bilja i bobica, a muškarci su u šumu išli i zbog lova na jelena i losa. <br> | |||
Kuse posjećuje još 1792. američki brod ''Columbia'' koji trguje sa njima a opisuju ih kao brojne i divlje. Godine [[1805.]] do njih stiže i ekspedicija Lewisa i Clarka. Uskoro ih počinju pogađati bolesti bijelaca, to su epidemije boginja [[1824.]] i [[1829.]], i već sljedeće [[1830.]] epidemija [[malarija|malarije]]. Najezdom bijelaca [[1841.]] dolazi do konflikata, a novom najezdom doseljenika [[1850.]] Indijanci počinju ostajati bez zemlje. Godine [[1855.]] oni ulaze u konfederaciju sa plemenima [[Lower Umpqua]] i [[Siuslaw]], da bi već [[1856.]] bili potjerani na marš na [[Coast Reservation]] gdje će biti zatočeni sljedećih 19 godina. U novijoj povijesti njihov rezervat se 1941. prostire tek na 6.1 ar. Uskoro 1956. federalni ured ukida konfederaciju, da bi ipak 1984. ponovno obnovio njihovo priznanje. U novije doba broj potomaka Kus Indijanaca iznosi oko 300, dok populacija cijele konfederacije [[2000.]] iznosi 700. | Kuse posjećuje još 1792. američki brod ''Columbia'' koji trguje sa njima a opisuju ih kao brojne i divlje. Godine [[1805.]] do njih stiže i ekspedicija Lewisa i Clarka. Uskoro ih počinju pogađati bolesti bijelaca, to su epidemije boginja [[1824.]] i [[1829.]], i već sljedeće [[1830.]] epidemija [[malarija|malarije]]. Najezdom bijelaca [[1841.]] dolazi do konflikata, a novom najezdom doseljenika [[1850.]] Indijanci počinju ostajati bez zemlje. Godine [[1855.]] oni ulaze u konfederaciju sa plemenima [[Lower Umpqua]] i [[Siuslaw]], da bi već [[1856.]] bili potjerani na marš na [[Coast Reservation]] gdje će biti zatočeni sljedećih 19 godina. U novijoj povijesti njihov rezervat se 1941. prostire tek na 6.1 ar. Uskoro 1956. federalni ured ukida konfederaciju, da bi ipak 1984. ponovno obnovio njihovo priznanje. U novije doba broj potomaka Kus Indijanaca iznosi oko 300, dok populacija cijele konfederacije [[2000.]] iznosi 700. | ||
Trenutačna izmjena od 08:52, 13. svibnja 2022.
Coos (Kus).- kolektivno ime Indijancima Hanis i Miluk, plemenima porodice Kusan, naseljenih u području zaljeva Coos na oregonskoj obali. Prema arheološkim pretpostavkama Kusa je moglo biti oko 2,000 duž obale zaljeva Coos. Pleme Miluk živjelo je na ušću Coquille, a Hanis uz Coos River i Coos Bay. Kus Indijanci bijahu lovci, ribari i sakupljači. Vode zaljeva Coos i močvare opskrbljivale su ih hranom, osobito razne vrste riba koju su spremali i čuvali za krizna razdoblja. Lovile su se i vodene ptice stanarice, ili koje su tu tek zimovale. Ptice su se lovile zbog mesa, a sakupljala su se i njihova jaja. Od krilnih kostiju velike plave čaplje (porodica Ardeidae) Indijanci su izrađivali igle za šivanje odjeće i hasura. Riba se lovila vršama i kopljima (losos i iverak), a dimljenjem ili sušenjem konzervirali bi je za kasniju upotrebu. Poznavali su i noćni ribolov pomoću vatre koja se palila u dug-out kanuima na postolju od pijeska. Od drugih riba hvatali su košarama i parazitsku ribu paklaru (lamprey) i spremali je za mršava vremena. Školjke su se također sakupljale, među kojima i kamenice, te su ih sušili ili dimili. Rakove što su ih sakupljali uz zaljev Kusi su odmah jeli. Morski sisavci, napose kit, hvatan je kada bi se nasukao u plitkim vodama. Njegovo meso i salo Indijanci su koristili za hranu i proizvodnju ulja. –Žene i djeca Kusa bavila su se i sakupljanjem divljeg jestivog bilja i bobica, a muškarci su u šumu išli i zbog lova na jelena i losa.
Kuse posjećuje još 1792. američki brod Columbia koji trguje sa njima a opisuju ih kao brojne i divlje. Godine 1805. do njih stiže i ekspedicija Lewisa i Clarka. Uskoro ih počinju pogađati bolesti bijelaca, to su epidemije boginja 1824. i 1829., i već sljedeće 1830. epidemija malarije. Najezdom bijelaca 1841. dolazi do konflikata, a novom najezdom doseljenika 1850. Indijanci počinju ostajati bez zemlje. Godine 1855. oni ulaze u konfederaciju sa plemenima Lower Umpqua i Siuslaw, da bi već 1856. bili potjerani na marš na Coast Reservation gdje će biti zatočeni sljedećih 19 godina. U novijoj povijesti njihov rezervat se 1941. prostire tek na 6.1 ar. Uskoro 1956. federalni ured ukida konfederaciju, da bi ipak 1984. ponovno obnovio njihovo priznanje. U novije doba broj potomaka Kus Indijanaca iznosi oko 300, dok populacija cijele konfederacije 2000. iznosi 700.
