Saponini: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Saponini''' su [[glikozidi]] s karakterističnim svojstvom pjenjenja. Pronađeni su u brojnim biljkama, a ime su dobili po biljci [[sapunika]], čiji je korijen kroz povijest korišten kao sapun (lat. ''sapo'' - sapun). Saponini se sastoje od policikličkog aglikona koji je ili steroid kolina ili triterpenoid vezan preko C3, te ima [[eterska veza|etersku vezu]] na bočni lanac šećera. Aglikon se naziva sapogenin, a steroidni saponini nazivaju se saraponini. Sposobnost pjenjenja saponina je uzrokovana kombinacijom nepolarnog sapogenina i bočnog lanca topljivog u vodi. Saponini su gorki i smanjuju okus hrane domaćim životinjama. Međutim, ako imaju triterpenoidni aglikon, mogu imati okus [[sladić|sladića]], jer glukuronska kiselina zamjenjuje šećer u triterpenoidima. Neki saponini, npr. iz [[lucerne]], smanjuju apetit i prirast domaćih nepreživača (perad i svinje), dok drugi nisu značajno štetni. Na primjer, saponini koji se nalaze u [[zob|zobi]] i [[špnat|špinatu]] povećavaju i ubrzavaju sposobnost tijela za apsorpciju kalcija i silicija, čime pomažu u [[probava|probavi]] <ref>[http://poisonousplants.ansci.cornell.edu/toxicagents/saponin.html] (pristupljeno 17. ožujka 2018.)</ref>. | |||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 16:39
Saponini su glikozidi s karakterističnim svojstvom pjenjenja. Pronađeni su u brojnim biljkama, a ime su dobili po biljci sapunika, čiji je korijen kroz povijest korišten kao sapun (lat. sapo - sapun). Saponini se sastoje od policikličkog aglikona koji je ili steroid kolina ili triterpenoid vezan preko C3, te ima etersku vezu na bočni lanac šećera. Aglikon se naziva sapogenin, a steroidni saponini nazivaju se saraponini. Sposobnost pjenjenja saponina je uzrokovana kombinacijom nepolarnog sapogenina i bočnog lanca topljivog u vodi. Saponini su gorki i smanjuju okus hrane domaćim životinjama. Međutim, ako imaju triterpenoidni aglikon, mogu imati okus sladića, jer glukuronska kiselina zamjenjuje šećer u triterpenoidima. Neki saponini, npr. iz lucerne, smanjuju apetit i prirast domaćih nepreživača (perad i svinje), dok drugi nisu značajno štetni. Na primjer, saponini koji se nalaze u zobi i špinatu povećavaju i ubrzavaju sposobnost tijela za apsorpciju kalcija i silicija, čime pomažu u probavi [1].
Farmakologija[uredi]
Saponini imaju širok raspon farmakoloških aktivnosti, uključujući ekspektoransku, protuupalnu, vazoprotektivnu, hipokolesterolemičnu, imunomodulatornu, hipoglikemijsku, moluskicidnu, antifungalnu, antiparazitsku i mnoge druge aktivnosti. Biljke bogate saponinom, kao što su ginseng ili sladić, koriste se u medicinske svrhe od davnih vremena i danas igraju značajnu ulogu ne samo u medicini, nego i u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, gdje se koriste kao emulgatori ili sladila. Još jedna važna primjena saponina je njihovo korištenje kao pomoćnog sredstva (adjuvansa) u proizvodnji cjepiva. Steroidni sapogenini već dugi niz godina služe kao ekonomski važni sirovine za farmaceutsku industriju u proizvodnji steroidnih hormona [2].
Toksičnost[uredi]
Saponini pokazuju membransku aktivnost, odnosno hemolitičku aktivnost, što znači da mogu uzrokovati oštećenja i cijepanja stanične membrane eritrocita, ukoliko veća količina saponina dospije u ljudski ili životinjski organizam. Uslijed hemolize i citolize endotela krvnih žila, dolazi do različitih manifestacija trovanja [3].