Ispendža: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ispendža''' (osmanski turski ''ispence'' > latinski ''spensa'', trošak), vrsta [[porez]]a. Spada u [[zemljarina|zemljarine]]. Plaćala ga je kršćanska [[raja]] u Osmanskom Carstvu [[spahija]]ma na zemlju koju su obrađivali. Iznosio je obično 25 [[akča]] po kućanstvu, bez obzira na imovinsko stanje pojedine obitelji. Ispendža je bila viša od istovrsnog poreza koji je plaćala muslimanska raja, [[resm-i čift]]. U Slavoniji se ova zemljarina naziva resm-i kapu ([[pristojba]] na vrata, porta). Pristojba na ''čift'' iznosila je 25 akča. "Porta" je iznosila 40 akča. Porezna nejednakost u korist muslimana a na štetu kršćana bio je razlog [[islamizacija|prelaska]] dijela kršćana na islam.<ref>{{Citiranje weba|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27955|title=ispendža|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=12. ožujka 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige | |||
| first=Antun (ur.) | | first=Antun (ur.) | ||
| last=Vujić | | last=Vujić | ||
Posljednja izmjena od 9. ožujak 2022. u 08:23
Ispendža (osmanski turski ispence > latinski spensa, trošak), vrsta poreza. Spada u zemljarine. Plaćala ga je kršćanska raja u Osmanskom Carstvu spahijama na zemlju koju su obrađivali. Iznosio je obično 25 akča po kućanstvu, bez obzira na imovinsko stanje pojedine obitelji. Ispendža je bila viša od istovrsnog poreza koji je plaćala muslimanska raja, resm-i čift. U Slavoniji se ova zemljarina naziva resm-i kapu (pristojba na vrata, porta). Pristojba na čift iznosila je 25 akča. "Porta" je iznosila 40 akča. Porezna nejednakost u korist muslimana a na štetu kršćana bio je razlog prelaska dijela kršćana na islam.[1][2]