Narodna radnička organizacija: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Narodna radnička organizacija''' bila je udruga Hrvata i Slovenaca. Poticaj za osnivanje dali su slovenska [[Edinost]]i vodstvo [[Hrvatsko-slovenska narodna stranka|Hrvatsko-slovenske narodne stranke]]. Osnovana u [[Trst]]u [[22. srpnja]] [[1907.]] kao ''Narodna delavska organizacija''. U Puli je listopada 1907. osnovana ''Radnička narodna organizacija'' čiji je prvi predsjednik bio [[Josip Mandić]]. Organizacija je bila [[socijaldemokracija|socijaldemokratskih]] korijena. Osnovana radi osiguravanja radničkih prava, očuvanja gospodarske i duhovnu čvrstoću radnika i radništva uopće, zaštite moralnih, materijalnih, pojedinačnih i kolektivnih interesa u privatnom i javnom životu na svim razinama uprave. Politički program naslanjao se na program Hrvatsko-slovenske nacionalne stranke u čijim je akcijama bila sudionica. Vremenom je prešla na građansko-politički program zbog čega su socijalistička glasila optuživala članstvo i vodstvo nazivajući ih izdajicama, sluganima i štrajkolomcima.<ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1856 Istarska enciklopedija] D. Mandić: ''Narodna radnička organizacija'' Leksikografski zavod M. Krleža (pristupljeno 12. ožujka 2018.)</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 07:40
Narodna radnička organizacija bila je udruga Hrvata i Slovenaca. Poticaj za osnivanje dali su slovenska Edinosti vodstvo Hrvatsko-slovenske narodne stranke. Osnovana u Trstu 22. srpnja 1907. kao Narodna delavska organizacija. U Puli je listopada 1907. osnovana Radnička narodna organizacija čiji je prvi predsjednik bio Josip Mandić. Organizacija je bila socijaldemokratskih korijena. Osnovana radi osiguravanja radničkih prava, očuvanja gospodarske i duhovnu čvrstoću radnika i radništva uopće, zaštite moralnih, materijalnih, pojedinačnih i kolektivnih interesa u privatnom i javnom životu na svim razinama uprave. Politički program naslanjao se na program Hrvatsko-slovenske nacionalne stranke u čijim je akcijama bila sudionica. Vremenom je prešla na građansko-politički program zbog čega su socijalistička glasila optuživala članstvo i vodstvo nazivajući ih izdajicama, sluganima i štrajkolomcima.[1]
Izvori
- ↑ Istarska enciklopedija D. Mandić: Narodna radnička organizacija Leksikografski zavod M. Krleža (pristupljeno 12. ožujka 2018.)