More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Hanikah''' (tur. hanikah, od arap. ḫāniqāh, od perz. hāngāh; perzijska složenica je od riječi „hane“ – kuća, dom, i „gah“ – mjesto boravište derviša i [[šejh]]ova)<ref name="Povjerenstvo">[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2858 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] Odluka o proglašenju graditeljske cjeline - Gazi Husrev-begova medresa sa mjestom i ostacima Hanikaha u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 5. rujna 2006. (pristupljeno 2. ožujka 2018.)</ref> je [[derviš]]ki samostan s [[internat]]om za derviše gdje se vrše vjerska predavanja.<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fV5gWRU%3D&keyword=hanikah Hrvatski jezični portal] hanikah (pristupljeno 2. ožujka 2018.)</ref> | |||
Korijeni su u Horasanu u Iranu u 11. stoljeću. Prvotno jednostavna ustanova i grupacija derviša. Razvija se kao [[sufizam|sufijski]] [[hostel]] u kojem su se derviši i teoretski obrazovali i tu živjeli. Funkcionirao kao sufijsko učilište za izučavanje [[tesavvuf]]a – islamskog [[misticizam|misticizma]]. Iz [[Horasan]]a ustanova hanikaha je dalje prihvaćena u Iraku, Siriji, Maloj Aziji i Rumeliji. Tijekom povijesti razvio se u organiziranu i specifičnu obrazovnu ustanovu. Zadaća joj je bila udomiti, uzdići i oplemeniti posvećene derviše. Kad je već bio razvijen i prihvaćen kao asocijacija sufija, pojavio se i u zemljama gdje žive Hrvati. Posebnost bosanskohercegovačkog hanikaha je njegov kongregacijski karakter, jer je u djelovanju i praksi sasvim izvjesno bio u svezi s nekom mističkom inačicom.<ref name="Povjerenstvo"/> Poznat je [[Gazi Husrev-begov hanikah]]. | Korijeni su u Horasanu u Iranu u 11. stoljeću. Prvotno jednostavna ustanova i grupacija derviša. Razvija se kao [[sufizam|sufijski]] [[hostel]] u kojem su se derviši i teoretski obrazovali i tu živjeli. Funkcionirao kao sufijsko učilište za izučavanje [[tesavvuf]]a – islamskog [[misticizam|misticizma]]. Iz [[Horasan]]a ustanova hanikaha je dalje prihvaćena u Iraku, Siriji, Maloj Aziji i Rumeliji. Tijekom povijesti razvio se u organiziranu i specifičnu obrazovnu ustanovu. Zadaća joj je bila udomiti, uzdići i oplemeniti posvećene derviše. Kad je već bio razvijen i prihvaćen kao asocijacija sufija, pojavio se i u zemljama gdje žive Hrvati. Posebnost bosanskohercegovačkog hanikaha je njegov kongregacijski karakter, jer je u djelovanju i praksi sasvim izvjesno bio u svezi s nekom mističkom inačicom.<ref name="Povjerenstvo"/> Poznat je [[Gazi Husrev-begov hanikah]]. | ||
Posljednja izmjena od 6. ožujak 2022. u 23:12
Hanikah (tur. hanikah, od arap. ḫāniqāh, od perz. hāngāh; perzijska složenica je od riječi „hane“ – kuća, dom, i „gah“ – mjesto boravište derviša i šejhova)[1] je derviški samostan s internatom za derviše gdje se vrše vjerska predavanja.[2]
Korijeni su u Horasanu u Iranu u 11. stoljeću. Prvotno jednostavna ustanova i grupacija derviša. Razvija se kao sufijski hostel u kojem su se derviši i teoretski obrazovali i tu živjeli. Funkcionirao kao sufijsko učilište za izučavanje tesavvufa – islamskog misticizma. Iz Horasana ustanova hanikaha je dalje prihvaćena u Iraku, Siriji, Maloj Aziji i Rumeliji. Tijekom povijesti razvio se u organiziranu i specifičnu obrazovnu ustanovu. Zadaća joj je bila udomiti, uzdići i oplemeniti posvećene derviše. Kad je već bio razvijen i prihvaćen kao asocijacija sufija, pojavio se i u zemljama gdje žive Hrvati. Posebnost bosanskohercegovačkog hanikaha je njegov kongregacijski karakter, jer je u djelovanju i praksi sasvim izvjesno bio u svezi s nekom mističkom inačicom.[1] Poznat je Gazi Husrev-begov hanikah.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Odluka o proglašenju graditeljske cjeline - Gazi Husrev-begova medresa sa mjestom i ostacima Hanikaha u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 5. rujna 2006. (pristupljeno 2. ožujka 2018.)
- ↑ Hrvatski jezični portal hanikah (pristupljeno 2. ožujka 2018.)