Razlika između inačica stranice »Stanislava Dekleva«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Stanislava Dekleva''' bila je prva hrvatska stručno osposobljena [[konzervacija-restauracija|konzervatorica restauratorica]] [[konzervacija slika|slika]]. | |||
Svoj je profesionalni radni vijek započela oko [[1918.]] godine, radeći većinom kao samostalna konzervatorica restauratorica, a od [[1942.]] godine radila je u restauratorskoj radionici muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.<ref>Sukladno jednom dokumentu iz arhive Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu</ref> Po zatvaranju radionice ona je zajedno sa [[Zvonimir Wyroubal|Zvonimirom Wyroubalom]] [[1947.]] godine prešla u novoosnovani zavod za restauriranje umjetnina ondašnje [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u [[Zagreb]]u. Između ostalog poznata je i po suradnji s [[Cvito Fisković|Cvitom Fiskovićem]], našim priznatim konzervatorom i povjesničarom umjetnosti (do formiranja prve restauratorske radionice u [[Dalmacija|Dalmaciji]], u [[Split]]u [[1954.]] godine, ali i kasnije).<ref>Sandra Šustić, [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/6596/1/%C5%A0usti%C4%87%2C%20Sandra.pdf ''Djelovanje Cvite Fiskovića na zaštiti i restauraciji povijesnog slikarstva i skulpture na hrvatskoj obali''], doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2016., str. 125. - 130., darhiv.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 23. veljače 2018.</ref> | Svoj je profesionalni radni vijek započela oko [[1918.]] godine, radeći većinom kao samostalna konzervatorica restauratorica, a od [[1942.]] godine radila je u restauratorskoj radionici muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.<ref>Sukladno jednom dokumentu iz arhive Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu</ref> Po zatvaranju radionice ona je zajedno sa [[Zvonimir Wyroubal|Zvonimirom Wyroubalom]] [[1947.]] godine prešla u novoosnovani zavod za restauriranje umjetnina ondašnje [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u [[Zagreb]]u. Između ostalog poznata je i po suradnji s [[Cvito Fisković|Cvitom Fiskovićem]], našim priznatim konzervatorom i povjesničarom umjetnosti (do formiranja prve restauratorske radionice u [[Dalmacija|Dalmaciji]], u [[Split]]u [[1954.]] godine, ali i kasnije).<ref>Sandra Šustić, [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/6596/1/%C5%A0usti%C4%87%2C%20Sandra.pdf ''Djelovanje Cvite Fiskovića na zaštiti i restauraciji povijesnog slikarstva i skulpture na hrvatskoj obali''], doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2016., str. 125. - 130., darhiv.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 23. veljače 2018.</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 23:46, 24. ožujka 2022.
Stanislava Dekleva bila je prva hrvatska stručno osposobljena konzervatorica restauratorica slika.
Svoj je profesionalni radni vijek započela oko 1918. godine, radeći većinom kao samostalna konzervatorica restauratorica, a od 1942. godine radila je u restauratorskoj radionici muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.[1] Po zatvaranju radionice ona je zajedno sa Zvonimirom Wyroubalom 1947. godine prešla u novoosnovani zavod za restauriranje umjetnina ondašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Između ostalog poznata je i po suradnji s Cvitom Fiskovićem, našim priznatim konzervatorom i povjesničarom umjetnosti (do formiranja prve restauratorske radionice u Dalmaciji, u Splitu 1954. godine, ali i kasnije).[2]
Dodatna literatura
Vanjske poveznice
- Dekleva, Stanislava, DiZbi.HAZU | Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Izvori
- ↑ Sukladno jednom dokumentu iz arhive Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu
- ↑ Sandra Šustić, Djelovanje Cvite Fiskovića na zaštiti i restauraciji povijesnog slikarstva i skulpture na hrvatskoj obali, doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2016., str. 125. - 130., darhiv.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 23. veljače 2018.