Razlika između inačica stranice »Termičko bojenje metala«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (file->datoteka)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Termičko bojenje metala'''-->{{Predložak:Pravopis}}
<!--'''Termičko bojenje metala'''-->{{Predložak:Pravopis}}
[[File:Tempering standards used in blacksmithing.JPG|thumb|right|Skala interferencijskih boja koje se dobivaju zagrijavanjem čelika na određenu temperaturu. Iste se boje mogu dobiti i kemijskim odnosno elektrokemijskim putem]]
[[Datoteka:Tempering standards used in blacksmithing.JPG|thumb|right|Skala interferencijskih boja koje se dobivaju zagrijavanjem čelika na određenu temperaturu. Iste se boje mogu dobiti i kemijskim odnosno elektrokemijskim putem]]


'''Termičko bojenje metala''' razmjerno je jednostavan  postupak  kojim se u  principu na  površini metala  dobivaju  [[Boje tankih listića|interferencijske boje]]  .Boje  su zavisne  o temperaturi na koju  [[metal]] zagrijemo.Najpoznatiji primjer  su termički dobivene  boje na  čeliku,od kojih se najčešće  koristi  bojenje u plavu  boju.Osim na čeliku termički se  dobivene  boje  mogu dobiti i na bakru i njegovim slitinama,niklu,kromu,te titaniju i tantalu.
'''Termičko bojenje metala''' razmjerno je jednostavan  postupak  kojim se u  principu na  površini metala  dobivaju  [[Boje tankih listića|interferencijske boje]]  .Boje  su zavisne  o temperaturi na koju  [[metal]] zagrijemo.Najpoznatiji primjer  su termički dobivene  boje na  čeliku,od kojih se najčešće  koristi  bojenje u plavu  boju.Osim na čeliku termički se  dobivene  boje  mogu dobiti i na bakru i njegovim slitinama,niklu,kromu,te titaniju i tantalu.

Trenutačna izmjena od 02:14, 13. svibnja 2022.

Skala interferencijskih boja koje se dobivaju zagrijavanjem čelika na određenu temperaturu. Iste se boje mogu dobiti i kemijskim odnosno elektrokemijskim putem

Termičko bojenje metala razmjerno je jednostavan postupak kojim se u principu na površini metala dobivaju interferencijske boje .Boje su zavisne o temperaturi na koju metal zagrijemo.Najpoznatiji primjer su termički dobivene boje na čeliku,od kojih se najčešće koristi bojenje u plavu boju.Osim na čeliku termički se dobivene boje mogu dobiti i na bakru i njegovim slitinama,niklu,kromu,te titaniju i tantalu.

U termičko bojenje možemo ubrojiti i postupke dobivanja smeđe ili crne boje postupnim zagrijavanjem na 300 - 400 C lanenim uljem premazanih predmeta od bakra(tkz email brun) ili čelika.

Također u ove postupka ubrajamo i Bower-Barf postupak,te njemu srodne postupke,u ovom se postupku čelik grije na 800 C te ga se izlaže djelovanju jako zagrijane vodene pare.[1]

Povijest

Termičko je bojenje najvjerojatnije najstariji postupak bojenja predmeta od metala.[2]

Temperature zagrijavanja potrebne za termičko bojenje čelika,nehrđajućeg čelika, titanija te bakra i njegovih slitina

Termičko bojenje željeza i čelika

žuta/228 C­ smeđa/254 C­ purpurno crvena/265 C­ svijetlo plava/264 C­ tamno plava/293 C

Termičko bojenje nehrđajućeg čelika

svijetlo žuta/290 C­ smeđa/390 C ­purpurna/450 C­ plava/540 C­ tamno plava/600 C[3]

Termičko bojenje titanija

svijetlo žuta/371 C ­purpurna/412 C­ plava /440 C­ svijetlo zelena/510 C­ smeđe siva/635 C

Termičko bojenje bakra i njegovih slitina

U slučaju bakra i njegovih slitina zagrijavanjem na temperaturu od 161­-341 C prvo nastaju razne interferencijske boje( redom svijetlo smeđe- narančasta­crvenosmeđe- narančasta­ poput ruže- crveno narančasta- poput ruže crvena­- poput ruže crvenoljubičasta- ­crvenoljubičastoplava­ -ljubičasto bijela- ­čelično bijela­ -žuto bijela­- poput mjedi žuta- ­tamno žuta­- mesnato crvena­ -ružičasto plava -­plavo zelena ) a na višim temperaturama (od 600 C naviše ) crvena i crna.[4]

Dodatna literatura

Krämer, O.P. ,Jelinek, T.W. Rezepte für die Metallfärbung. Verfahren für die chemische Metallfärbung und farbige Metallschichten: Mit Rezepturen und Anleitungen für die Praxis,Saulgau 2007.

Vanjske poveznice

Izvori

  1. Silman,H. Chemical and electroplated finishes,London 1948,str.160
  2. Fishlock,D. Metal Colouring,Teddington 1962.,str. 64
  3. https://www.bssa.org.uk/topics.php?article=140 Pristupljeno 30.01.2018.
  4. Budija,G. ZBIRKA RECEPTURA ZA KEMIJSKO , ELEKTROKEMIJSKO I TERMIČKO BOJENJE METALA TE DOBIVANJE METALNIH PREVLAKA URONJAVANJEM, UTRLJAVANJEM, KONTAKTNIM TALOŽENJEM I ELEKTROLITSKIM PUTEM,Zagreb 2011