Ivan I. Talaia: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige) |
||
Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
Redak 14: | Redak 14: | ||
| datum_rođenja = u 5. stoljeću | | datum_rođenja = u 5. stoljeću | ||
| mjesto_rođenja = ? | | mjesto_rođenja = ? | ||
| datum_smrti = 490. [[Anno Domini|AD]] (206. A.M. prema koptskom kalendaru<ref name="B1">{{ | | datum_smrti = 490. [[Anno Domini|AD]] (206. A.M. prema koptskom kalendaru<ref name="B1">{{Citiranje weba |url=http://www.copticchurch.net/easter.html|title=Koptski kalendar|work=copticchurch.net|accessdate=21. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Koptski kalendar}}</ref><ref>Od 30. kolovoza po [[Julijanski kalendar|julijanskom]] / 12. rujna 2017. godine po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom]] kalendaru, teče 1734. A. M., [[Kopti|koptska godina]].<br>Koptske godine se broje od 284. AD, godine kada je [[Dioklecijan]] postao rimski car. Njegova vladavina je obilježena mučenjima i masovnim pogubljenjima kršćana, naročito u Egiptu. Zato je koptska godina označena skraćenicom A. M. (lat.: ''Anno Martyrum'' - "U (godini) Mučenika").<br> [[Židovi|Židovske godine]] se isto označavaju s A. M., samo što u njihovom kalendaru to znači ''Anno Mundi'' - "U (godini) svijeta". Da bi se dobio broj koptske godine, od julijanske godine se oduzima 283 između koptske i julijanske nove godine, odnosno 284, poslije julijanske nove godine.</ref>) | ||
| mjesto_smrti = [[Aleksandrija]], [[Egipat]] | | mjesto_smrti = [[Aleksandrija]], [[Egipat]] | ||
| grb = | | grb = | ||
Redak 26: | Redak 26: | ||
| glavna svetišta = | | glavna svetišta = | ||
| imenjaci = | | imenjaci = | ||
| fusnota = Obnašao je dužnost pape u ''koptskoj katedrali sv. Marka''<ref name="A20">{{ | | fusnota = Obnašao je dužnost pape u ''koptskoj katedrali sv. Marka''<ref name="A20">{{Citiranje weba|url=http://www.sacred-destinations.com/egypt/alexandria-st-mark-coptic-cathedral|title=Koptska katedrala sv. Marka|work=sacred-destinations.com|accessdate=20. ožujka 2018|quote=|language=engleski|trans-title=Koptska katedrala sv. Marka}}</ref>u Aleksandriji | ||
|}} | |}} | ||
Redak 44: | Redak 44: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
*{{ | *{{Citiranje knjige|ref=harv|last=Meyendorff|first=John|author-link=John Meyendorff|year=1989|title=Imperial unity and Christian divisions: The Church 450-680 A.D.|series=The Church in history|volume=2|location=Crestwood, NY|publisher=St. Vladimir's Seminary Press|url=https://books.google.com/books?id=6J_YAAAAMAAJ}} | ||
*{{ | *{{Citiranje weba |url=http://www.patriarchateofalexandria.com/index.php?module=content&cid=001003&id=106&lang=en |title=John I, Talaias (482) |publisher=Official web site of the Greek Orthodox Patriarchate of Alexandria and All Africa |accessdate=2011-02-07}} | ||
{{s-start}} | {{s-start}} |
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 13:15
Ivan I. Aleksandrijski Yoannis | |
---|---|
Pravo ime | grč.: Γιάννης |
Početak pontifikata | 481. AD (197. A.M. prema koptskom kalendaru) |
Kraj pontifikata | 482. AD (198. A.M. prema koptskom kalendaru) |
Prethodnik | Timotej III. Salofakiolos |
Nasljednik | Petar III. Mongus |
Rođen | u 5. stoljeću ? |
Umro | 490. AD (206. A.M. prema koptskom kalendaru[1][2]) Aleksandrija, Egipat |
Obnašao je dužnost pape u koptskoj katedrali sv. Marka[3]u Aleksandriji | |
Portal o kršćanstvu |
Ivan I. Talaia je bio 32. papa Aleksandrije i patrijarh svetog Trona sv. Marka od 481. - 482. godine.
Život[uredi]
Bio je izabran za patrijarha Aleksandrije 481. godine, naslijedivši patrijarha Timoteja III. Salofakiolosa.
Kao odani sljedbenik Vijeća Kalcedona odbio je potpisati Henotikonski edikt. Zbog toga ga je car Zenon izopćio i imenovao miafizita Petera Mongusa kao legitimnog patrijarha, ali pod uvjetom da potpiše Henotikonski edikt. Mongus je to prihvatio što je rezultiralo da su ga priznala oba patrijarha - i Antiohije i Konstantinopola.
Patrijarh Ivan I. Talaia je pobjegao u Rim, gdje ga je papa Simplicije srdačno dočekao. Ovaj papa je odbio priznati Petra Mongusa, pri čemu je branio Ivanova prava u dva pisma koja je poslao patrijarhu Akaciju iz Konstantinopola. Pošto je, unatoč svemu, Akacije nastavio biti odan henotikonskom ediktu kao i zajedništvu s Petrom Mongusom, papa ga je ekskomunicirao 484. godine. Nastali raskol je ostao poznat kao Akacijeva šizma i trajao je do 519. godine.
Ivan I. se u konačnici odrekao svoga prava da bude patrijarh Aleksandrije i postao je biskup talijanskog grada Nole.
Izvori[uredi]
- ↑ "Koptski kalendar" (engl.). copticchurch.net. http://www.copticchurch.net/easter.html Pristupljeno 21. ožujka 2018.
- ↑ Od 30. kolovoza po julijanskom / 12. rujna 2017. godine po gregorijanskom kalendaru, teče 1734. A. M., koptska godina.
Koptske godine se broje od 284. AD, godine kada je Dioklecijan postao rimski car. Njegova vladavina je obilježena mučenjima i masovnim pogubljenjima kršćana, naročito u Egiptu. Zato je koptska godina označena skraćenicom A. M. (lat.: Anno Martyrum - "U (godini) Mučenika").
Židovske godine se isto označavaju s A. M., samo što u njihovom kalendaru to znači Anno Mundi - "U (godini) svijeta". Da bi se dobio broj koptske godine, od julijanske godine se oduzima 283 između koptske i julijanske nove godine, odnosno 284, poslije julijanske nove godine. - ↑ "Koptska katedrala sv. Marka" (engl.). sacred-destinations.com. http://www.sacred-destinations.com/egypt/alexandria-st-mark-coptic-cathedral Pristupljeno 20. ožujka 2018
Vanjske poveznice[uredi]
- Meyendorff, John (1989). Imperial unity and Christian divisions: The Church 450-680 A.D.. The Church in history. 2. Crestwood, NY: St. Vladimir's Seminary Press. https://books.google.com/books?id=6J_YAAAAMAAJ
- "John I, Talaias (482)". Official web site of the Greek Orthodox Patriarchate of Alexandria and All Africa. http://www.patriarchateofalexandria.com/index.php?module=content&cid=001003&id=106&lang=en Pristupljeno 7. veljača 2011.
Koptske pape Aleksandrije | ||
---|---|---|
Prethodnik Timotej III. Salofakiolos |
Aleksandrijske pape 481. - 482. AD. |
Nasljednik Petar III. Mongus |