Solana Simin Han: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Rudnik soli''' u [[Simin Han]]u datira od [[1884.]] godine, kad je započeta gradnja prvog industrijskog pogona za proizvodnju soli. [[Rudnik soli]] je zgotovljen godinu poslije i nazvana po caru [[Franjo Josip|Franji Josipu]]. Otvaranju je prethodilo oslobađanje Bosne i Hercegovine od osmanske vlasti 1878. godine i dolazak industrijalizacije i povratak zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom. Već 1880. godine Austro-Ugarska proglasila je [[državni monopol]] nad solju nakon čega je uskoro sagrađena ovdje prva tvornica te sve do danas [[Solana Tuzla]] neprekidno proizvodi i posluje sve do danas i bila je nosač razvoja cijelog kraja.<ref name="solana">(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 10, 12, 13, 16,57</ref> | |||
Za potrebe Solane u Simin Hanu otvoren je 1884. [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|rudnik mrkog ugljena]] u Kreki, isprva kao dio Solane u Simin Hanu, za čije je potrebe vađen mrki ugljen.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest">(boš.) [https://www.kreka.ba/index.php/istorijat Rudnici "Kreka" Tuzla] ''Istorijat'' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> | Za potrebe Solane u Simin Hanu otvoren je 1884. [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|rudnik mrkog ugljena]] u Kreki, isprva kao dio Solane u Simin Hanu, za čije je potrebe vađen mrki ugljen.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest">(boš.) [https://www.kreka.ba/index.php/istorijat Rudnici "Kreka" Tuzla] ''Istorijat'' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> | ||
U dvadeset godina rada u pogonu iz Simin Hana i pogonu iz Kreke otvorenom 1891. izgrađeno je ukupno 20 industrijskih kazana. Nakon otvaranja tih solana te [[slani bunar|slanih bunara]] na Trnovcu i Hukalu austro-ugarske vlasti dale su zatrpati stari osmanski bunar. 1975. je okončana proizvodnja varene soli i zatvorena [[solana]] u Simin Hanu. [[Bunar na Solnom trgu]] otkopan je arheološki 2003. i konzerviran.<ref name="solana"/> | U dvadeset godina rada u pogonu iz Simin Hana i pogonu iz Kreke otvorenom 1891. izgrađeno je ukupno 20 industrijskih kazana. Nakon otvaranja tih solana te [[slani bunar|slanih bunara]] na Trnovcu i Hukalu austro-ugarske vlasti dale su zatrpati stari osmanski bunar. 1975. je okončana proizvodnja varene soli i zatvorena [[solana]] u Simin Hanu. [[Bunar na Solnom trgu]] otkopan je arheološki 2003. i konzerviran.<ref name="solana"/> | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 21:25
Rudnik soli u Simin Hanu datira od 1884. godine, kad je započeta gradnja prvog industrijskog pogona za proizvodnju soli. Rudnik soli je zgotovljen godinu poslije i nazvana po caru Franji Josipu. Otvaranju je prethodilo oslobađanje Bosne i Hercegovine od osmanske vlasti 1878. godine i dolazak industrijalizacije i povratak zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom. Već 1880. godine Austro-Ugarska proglasila je državni monopol nad solju nakon čega je uskoro sagrađena ovdje prva tvornica te sve do danas Solana Tuzla neprekidno proizvodi i posluje sve do danas i bila je nosač razvoja cijelog kraja.[1] Za potrebe Solane u Simin Hanu otvoren je 1884. rudnik mrkog ugljena u Kreki, isprva kao dio Solane u Simin Hanu, za čije je potrebe vađen mrki ugljen.[2] U dvadeset godina rada u pogonu iz Simin Hana i pogonu iz Kreke otvorenom 1891. izgrađeno je ukupno 20 industrijskih kazana. Nakon otvaranja tih solana te slanih bunara na Trnovcu i Hukalu austro-ugarske vlasti dale su zatrpati stari osmanski bunar. 1975. je okončana proizvodnja varene soli i zatvorena solana u Simin Hanu. Bunar na Solnom trgu otkopan je arheološki 2003. i konzerviran.[1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 (boš.) Solana Tuzla Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 10, 12, 13, 16,57
- ↑ (boš.) Rudnici "Kreka" Tuzla Istorijat (pristupljeno 5. prosinca 2017.)