Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Akacijeva šizma: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Akacijeva šizma'''-->'''Akacijeva [[Šizma|šizma]]''' je prvi veliki raskol između Istočne i Zapadne kršćanske crkve, a trajao je trideset i pet godina, od 484. do 519. Nazvana je po [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarhu]] [[Istanbul|Konstantinopola]] [[Akacije|Akaciju]].  
'''Akacijeva [[Šizma|šizma]]''' je prvi veliki raskol između Istočne i Zapadne kršćanske crkve, a trajao je trideset i pet godina, od 484. do 519. Nazvana je po [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarhu]] [[Istanbul|Konstantinopola]] [[Akacije|Akaciju]].  
==Pozadina==
==Pozadina==
Posljedica je u odstupanju lidera Istočnog kršćanstva patrijarha Akacija od [[Kalcedonsko vjerovanje|Kalcedonskog vjerovanja]] i neuspjelog pokušaja Bizantskog [[Zenon, bizantski car|cara Zenona]] u pomirenja dviju Crkava izdavanjem ukaza [[Henotikonski edikt|Henotikona]] 482. godine kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" Nicejsko-Kalcedonsko vjerovanje sa [[Miafizitizam|miafizistvom]], koje je sve više uzimalo maha u istočnim Bizantskim provincijama.
Posljedica je u odstupanju lidera Istočnog kršćanstva patrijarha Akacija od [[Kalcedonsko vjerovanje|Kalcedonskog vjerovanja]] i neuspjelog pokušaja Bizantskog [[Zenon, bizantski car|cara Zenona]] u pomirenja dviju Crkava izdavanjem ukaza [[Henotikonski edikt|Henotikona]] 482. godine kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" Nicejsko-Kalcedonsko vjerovanje sa [[Miafizitizam|miafizistvom]], koje je sve više uzimalo maha u istočnim Bizantskim provincijama.

Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 16:53

Akacijeva šizma je prvi veliki raskol između Istočne i Zapadne kršćanske crkve, a trajao je trideset i pet godina, od 484. do 519. Nazvana je po patrijarhu Konstantinopola Akaciju.

Pozadina

Posljedica je u odstupanju lidera Istočnog kršćanstva patrijarha Akacija od Kalcedonskog vjerovanja i neuspjelog pokušaja Bizantskog cara Zenona u pomirenja dviju Crkava izdavanjem ukaza Henotikona 482. godine kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" Nicejsko-Kalcedonsko vjerovanje sa miafizistvom, koje je sve više uzimalo maha u istočnim Bizantskim provincijama.

Papa Simplicije, koji nije bio konzultiran, taj Akt nikada nije prihvatio, smatrajući ga izdajom odluka Kalcedonskog sabora i podilaženjem hereticima. Njegov nasljednik papa Feliks III. je, pak, nakon bezuspješnih pokušaja da promijeni odluku cara Zenona, godine 484. donio ukaz o ekskomuniciranju konstantinopolskog patrijarha Akacija, a također je svrgnut i Petar Mongus, miafizitski patrijarh Aleksandrije. Ni car Zenon ni izopćeni patrijarsi tu odluku nisu priznali, te je tako stvorena Akacijeva šizma, prvi veliki raskol između Zapadnog i Istočnog kršćanstva koji će biti formalno okončan za vrijeme pontifikata pape Hormizde 28. ožujka 519. godine.

Vanjske poveznice

Izvori