Razlika između inačica stranice »Bijelo more (Lukavac)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bijelo more (Lukavac)'''-->'''Bijelo more''' je naziv predio nataložen neposredno kod tvornice [[soda|sode]] u [[Lukavac|Lukavcu]]. Nastaje kao nusproizvod u [[Tvornica sode Lukavac|tvornici sode]]. Talog se taložio od osnivanja tvornice [[1893.]] godine. Građani su mu dali ime "Bijelo more" zbog zbog sastava i površine koju zauzima. <ref name="faktor">(boš.) [https://www.faktor.ba/vijest/profesor-iz-tuzle-pronasao-nacin-kako-otpad-pretvoriti-u-cement-165707 Faktor.ba] ''Profesor iz Tuzle pronašao način kako otpad pretvoriti u cement'' , 12. travnja 2015. (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref>
'''Bijelo more''' je naziv predio nataložen neposredno kod tvornice [[soda|sode]] u [[Lukavac|Lukavcu]]. Nastaje kao nusproizvod u [[Tvornica sode Lukavac|tvornici sode]]. Talog se taložio od osnivanja tvornice [[1893.]] godine. Građani su mu dali ime "Bijelo more" zbog zbog sastava i površine koju zauzima. <ref name="faktor">(boš.) [https://www.faktor.ba/vijest/profesor-iz-tuzle-pronasao-nacin-kako-otpad-pretvoriti-u-cement-165707 Faktor.ba] ''Profesor iz Tuzle pronašao način kako otpad pretvoriti u cement'' , 12. travnja 2015. (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref>


Talog je veliki ekološki problem. Zadnjih godina predložene su tehnologije da se vremenom kemijskih otpad iz ogromnih odlagališta pretvori u kvalitetni cement i beton. Zemljište koje bi se čišćenjem dobilo natrag iskoristilo bi se za uzgoj žitarica, voća, povrća. U proizvodnji cementa potencijalne sirovine mogu biti i neki otpadni materijali iz industrije kao što je proizvodnja sode. Otpad se ne bi odlagao na odlagalištu, nego bi ga se tretiralo u dodatnom postrojenju, gdje bi se otpad prilagodilo po fizičko-kemijskim svojstvima da bi mogle biti materijal koji bi se dodavao sirovinskoj smjesi za cement. Nova preradom dobivena sirovina zamijenila bi kamen [[vapnenac]]. Tako bi se smanjila i eksploatacija kamena na kamenolomima gdje se vadi taj kamen. Inženjer [[Zehrudin Osmanović]] s Tehnološkog fakulteta u Tuzli predložio je tu inovaciju na 39. Hrvatskom salonu inovacija i 10. izložbi inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova, [[INOVA]] 2014. u Osijeku i dobio nagradu. Inovacija je prošla patentnu proceduru. Primjenom ove inovacije smanjuju se tehnološki troškovi proizvodnje cementa, emisija stakleničkog plina CO2, smanjuju se i količine novog otpada te postojeća odlagalište i postupno se recirklira otpad i sprječava devastiranje okoliša.<ref>(boš.) [https://www.faktor.ba/vijest/profesor-iz-tuzle-pronasao-nacin-kako-otpad-pretvoriti-u-cement-165707 Faktor.ba] M. Arslanagić/Faktor.ba: ''Profesor iz Tuzle pronašao način kako otpad pretvoriti u cement'', 12. travnja 2015.  (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref> Tvornica sode ispušta talog preko magistralnog puta zapadno. S jugozapadne strane preko ulice Lukavačkih brigada je [[Tvornica cementa Lukavac]] gdje bi se iskoristio prerađeni talog.<ref>(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=73047 Tuzlarije] ''Trajno zbrinjavanje taloga ˝Bijelo More˝'', 26. prosinca 2016.  (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref> <ref>[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/tznews14/bijelomore2612a.JPG Tuzlarije] Foto: Bijelo more, tvornica sode i tvornica cementa, satelitska slika  (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref>  
Talog je veliki ekološki problem. Zadnjih godina predložene su tehnologije da se vremenom kemijskih otpad iz ogromnih odlagališta pretvori u kvalitetni cement i beton. Zemljište koje bi se čišćenjem dobilo natrag iskoristilo bi se za uzgoj žitarica, voća, povrća. U proizvodnji cementa potencijalne sirovine mogu biti i neki otpadni materijali iz industrije kao što je proizvodnja sode. Otpad se ne bi odlagao na odlagalištu, nego bi ga se tretiralo u dodatnom postrojenju, gdje bi se otpad prilagodilo po fizičko-kemijskim svojstvima da bi mogle biti materijal koji bi se dodavao sirovinskoj smjesi za cement. Nova preradom dobivena sirovina zamijenila bi kamen [[vapnenac]]. Tako bi se smanjila i eksploatacija kamena na kamenolomima gdje se vadi taj kamen. Inženjer [[Zehrudin Osmanović]] s Tehnološkog fakulteta u Tuzli predložio je tu inovaciju na 39. Hrvatskom salonu inovacija i 10. izložbi inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova, [[INOVA]] 2014. u Osijeku i dobio nagradu. Inovacija je prošla patentnu proceduru. Primjenom ove inovacije smanjuju se tehnološki troškovi proizvodnje cementa, emisija stakleničkog plina CO2, smanjuju se i količine novog otpada te postojeća odlagalište i postupno se recirklira otpad i sprječava devastiranje okoliša.<ref>(boš.) [https://www.faktor.ba/vijest/profesor-iz-tuzle-pronasao-nacin-kako-otpad-pretvoriti-u-cement-165707 Faktor.ba] M. Arslanagić/Faktor.ba: ''Profesor iz Tuzle pronašao način kako otpad pretvoriti u cement'', 12. travnja 2015.  (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref> Tvornica sode ispušta talog preko magistralnog puta zapadno. S jugozapadne strane preko ulice Lukavačkih brigada je [[Tvornica cementa Lukavac]] gdje bi se iskoristio prerađeni talog.<ref>(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=73047 Tuzlarije] ''Trajno zbrinjavanje taloga ˝Bijelo More˝'', 26. prosinca 2016.  (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref> <ref>[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/tznews14/bijelomore2612a.JPG Tuzlarije] Foto: Bijelo more, tvornica sode i tvornica cementa, satelitska slika  (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref>  

Trenutačna izmjena od 08:30, 28. travnja 2022.

Bijelo more je naziv predio nataložen neposredno kod tvornice sode u Lukavcu. Nastaje kao nusproizvod u tvornici sode. Talog se taložio od osnivanja tvornice 1893. godine. Građani su mu dali ime "Bijelo more" zbog zbog sastava i površine koju zauzima. [1]

Talog je veliki ekološki problem. Zadnjih godina predložene su tehnologije da se vremenom kemijskih otpad iz ogromnih odlagališta pretvori u kvalitetni cement i beton. Zemljište koje bi se čišćenjem dobilo natrag iskoristilo bi se za uzgoj žitarica, voća, povrća. U proizvodnji cementa potencijalne sirovine mogu biti i neki otpadni materijali iz industrije kao što je proizvodnja sode. Otpad se ne bi odlagao na odlagalištu, nego bi ga se tretiralo u dodatnom postrojenju, gdje bi se otpad prilagodilo po fizičko-kemijskim svojstvima da bi mogle biti materijal koji bi se dodavao sirovinskoj smjesi za cement. Nova preradom dobivena sirovina zamijenila bi kamen vapnenac. Tako bi se smanjila i eksploatacija kamena na kamenolomima gdje se vadi taj kamen. Inženjer Zehrudin Osmanović s Tehnološkog fakulteta u Tuzli predložio je tu inovaciju na 39. Hrvatskom salonu inovacija i 10. izložbi inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova, INOVA 2014. u Osijeku i dobio nagradu. Inovacija je prošla patentnu proceduru. Primjenom ove inovacije smanjuju se tehnološki troškovi proizvodnje cementa, emisija stakleničkog plina CO2, smanjuju se i količine novog otpada te postojeća odlagalište i postupno se recirklira otpad i sprječava devastiranje okoliša.[2] Tvornica sode ispušta talog preko magistralnog puta zapadno. S jugozapadne strane preko ulice Lukavačkih brigada je Tvornica cementa Lukavac gdje bi se iskoristio prerađeni talog.[3] [4]

Izvori

  1. ↑ (boš.) Faktor.ba Profesor iz Tuzle pronašao način kako otpad pretvoriti u cement , 12. travnja 2015. (pristupljeno 30. studenoga 2017.)
  2. ↑ (boš.) Faktor.ba M. Arslanagić/Faktor.ba: Profesor iz Tuzle pronašao način kako otpad pretvoriti u cement, 12. travnja 2015. (pristupljeno 30. studenoga 2017.)
  3. ↑ (boš.) Tuzlarije Trajno zbrinjavanje taloga ˝Bijelo More˝, 26. prosinca 2016. (pristupljeno 30. studenoga 2017.)
  4. ↑ Tuzlarije Foto: Bijelo more, tvornica sode i tvornica cementa, satelitska slika (pristupljeno 30. studenoga 2017.)
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bijelo_more_(Lukavac)&oldid=485806"