Razlika između inačica stranice »Helena Lekapene«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Death of Helena Lekapene.png|170px|mini|Prikaz umiranja carice Helene (''Codex Græcus Matritensis Ioannis Skyllitzes'')]] | |||
'''Helena Lekapene''' (grč. Ελένη Λεκαπηνή, lat. ''Helena Lacapena''; ? — 19. rujna 961.) bila je carica [[Bizantsko carstvo|Bizantskog]] Carstva (919. – 920.), čiji je muž bio [[Konstantin VII. Porfirogenet]].<ref>Judith Herrin (2013). ''Unrivalled Influence: Women and Empire in Byzantium''. Princeton University Press. Str. 324.</ref><ref>Denis Sullivan, Elizabeth A. Fisher, Stratis Papaioannou. BRILL, 2011. ''Byzantine Religious Culture: Studies in Honor of Alice-Mary Talbot''. [https://books.google.hr/books?id=BRgzAQAAQBAJ&pg=PA91&dq=Helena+Lekapene&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Helena%20Lekapene&f=false Str. 91]. "''Of the few references to women in the Synopsis, the story of Helen Lekapene the wife of Constantine VII (913–59) and daughter of Romanos I Lekapenos (920–44) falls in this category''."</ref> Njezini su roditelji bili bizantski [[Roman I. Lakapen|admiral Roman Lakapen]]<ref>Anne Commire, Deborah Klezmer (1994). ''Historic World Leaders: Africa, Middle East, Asia, Pacific''. Gale Research Incorporated.</ref> — koji je kasnije postao car — i njegova supruga [[Teodora (žena Romana I.)|Teodora]]. | '''Helena Lekapene''' (grč. Ελένη Λεκαπηνή, lat. ''Helena Lacapena''; ? — 19. rujna 961.) bila je carica [[Bizantsko carstvo|Bizantskog]] Carstva (919. – 920.), čiji je muž bio [[Konstantin VII. Porfirogenet]].<ref>Judith Herrin (2013). ''Unrivalled Influence: Women and Empire in Byzantium''. Princeton University Press. Str. 324.</ref><ref>Denis Sullivan, Elizabeth A. Fisher, Stratis Papaioannou. BRILL, 2011. ''Byzantine Religious Culture: Studies in Honor of Alice-Mary Talbot''. [https://books.google.hr/books?id=BRgzAQAAQBAJ&pg=PA91&dq=Helena+Lekapene&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Helena%20Lekapene&f=false Str. 91]. "''Of the few references to women in the Synopsis, the story of Helen Lekapene the wife of Constantine VII (913–59) and daughter of Romanos I Lekapenos (920–44) falls in this category''."</ref> Njezini su roditelji bili bizantski [[Roman I. Lakapen|admiral Roman Lakapen]]<ref>Anne Commire, Deborah Klezmer (1994). ''Historic World Leaders: Africa, Middle East, Asia, Pacific''. Gale Research Incorporated.</ref> — koji je kasnije postao car — i njegova supruga [[Teodora (žena Romana I.)|Teodora]]. | ||
Trenutačna izmjena od 02:40, 7. ožujka 2022.
Helena Lekapene (grč. Ελένη Λεκαπηνή, lat. Helena Lacapena; ? — 19. rujna 961.) bila je carica Bizantskog Carstva (919. – 920.), čiji je muž bio Konstantin VII. Porfirogenet.[1][2] Njezini su roditelji bili bizantski admiral Roman Lakapen[3] — koji je kasnije postao car — i njegova supruga Teodora.
U travnju ili svibnju godine 919., Helena se udala za cara Konstantina, koji je tada imao 13 godina. Helenin je otac tom prilikom postao basileopatōr („carev otac”), a 17. prosinca 920., postao je Konstantinov suvladar. Sljedeće je godine Helenina majka postala Augusta. Iste je godine Helenin brat Kristofor Lakapen postao drugi Konstantinov suvladar, a poslije su suvladarima postali i Romanovi drugi sinovi, Stjepan Lakapen i Konstantin Lakapen.
Djeca
Djeca carice Helene i njenog muža:
Kraljevske titule | ||
---|---|---|
Prethodnik Zoe Karbonopsina |
Bizantska carica s Teodorom i Teofano |
Nasljednik Teofano |
Izvori i bilješke
- ↑ Judith Herrin (2013). Unrivalled Influence: Women and Empire in Byzantium. Princeton University Press. Str. 324.
- ↑ Denis Sullivan, Elizabeth A. Fisher, Stratis Papaioannou. BRILL, 2011. Byzantine Religious Culture: Studies in Honor of Alice-Mary Talbot. Str. 91. "Of the few references to women in the Synopsis, the story of Helen Lekapene the wife of Constantine VII (913–59) and daughter of Romanos I Lekapenos (920–44) falls in this category."
- ↑ Anne Commire, Deborah Klezmer (1994). Historic World Leaders: Africa, Middle East, Asia, Pacific. Gale Research Incorporated.