Toggle menu
309,6 tis.
57
18
527,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lino Dussi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Lino Dussi'''-->'''Lino Dussi''' ([[Buje]], [[1936.]]), italo-američki književnik i informatičar<ref name="Šišović">[http://www.ice.hr/davors/simotamo_NezavisnaIstral.htm Simo-Tamo] Davor Šišović: ''Istarska književna nezavisnost'', (objavljeno u Glasu Istre, 2005.) (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref>
Lino Dussi''' ([[Buje]], [[1936.]]), italo-američki književnik i informatičar<ref name="Šišović">[http://www.ice.hr/davors/simotamo_NezavisnaIstral.htm Simo-Tamo] Davor Šišović: ''Istarska književna nezavisnost'', (objavljeno u Glasu Istre, 2005.) (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref>


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 10:00

Lino Dussi (Buje, 1936.), italo-američki književnik i informatičar[1]

Životopis

Rođen u Bujama. S obitelji je optirao za odlazak iz Hrvatske u SAD 1956. godine. Radio u informatičkoj industriji. Bio je zaposlenik u IBM-u i Olivettiju. Po odlasku u mirovinu otišao je u Italiju i pisao o Istri. Napisao je četiri knjige. Djela mu odišu talijanskim iredentizmom. U znanstveno-fantastičnom romanu "A. D. 2045 - Rebus Istriano" (Milano, 1994.) fantazira o ratu za otcjepljenju Istre od Hrvatske i Slovenije, velikom katastrofalnom potresu kojim Istra postaje opustjeli otok i koju UN dodjeljuju istarskim talijanskim optantima da ju nasele i urede kao nezavisnu državu. Roman je više futuristički putopis po Istri, pun je kontradiktornosti ("borci" koji su pokrenuli rat za odcjepljenje Istre nakon potresa - napuštaju zemlju za koju su se borili? esuli i "domaći" autonomaši ne žele isto?). Predgovor romana koji je napisao Livio Caputo, zlobno prikazuje sadašnje stanovnike Istre kao civilizacijski zaostale. Tema Istre kao otoka i neovisne države ne javlja se samo kod Dussija, nego i kod Francois-Regisa Bastidea.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Simo-Tamo Davor Šišović: Istarska književna nezavisnost, (objavljeno u Glasu Istre, 2005.) (pristupljeno 13. rujna 2017.)