Crvotočine: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
Redak 37: | Redak 37: | ||
Rod ''[[Diphasiastrum]]'' − [[difazijastrum]], priznat je kao ''Lycopodium'' <small>Linnaeus, 1753</small> | Rod ''[[Diphasiastrum]]'' − [[difazijastrum]], priznat je kao ''Lycopodium'' <small>Linnaeus, 1753</small> | ||
== Izvori == | == Izvori == |
Posljednja izmjena od 1. studeni 2021. u 18:10
{{#invoke:Naslov u kurzivu|main}}
Crvotočine | |
---|---|
Kijačasta prečica, Lycopodium clavatum | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Lycopodiopsida |
Red: | Lycopodiales DC. ex Bercht. & J. Presl, 1820 |
Porodica: | Lycopodiaceae P. Beauv. ex Mirb., 1802 |
Crvotočine (lat. Lycopodiaceae), porodica izospornih papratnjača, jedina u redu Lycopodiales u razredu crvotočnica (Lycopodiopsida). Ime nosi po rodu zeljastih vazdazelenih trajnica Lycopodium, hrvatski nazivan crvotočina, vilin vinac ili prečica.
Stabljika je viličasto razgranata. Pri dnu gornje strane listova nalaze se trusnici (Sporangiji), u kojima nastaju truske jednake veličine (izospore). Iz ovih trusaka se u vlažnom tlu razvijaju protaliji sa muškim i ženskim spolnim organima, anteridijima i arhegonijima.
U Hrvatskoj rastu jednoljetna crvotočina šumska ili puzava prečica (Lycopodium annotinum) i obična, kijačasta crvotočina ili kijačasta prečica (Lycopodium clavatum), obje su ljekovite. Od drugih rodova prisutne su i sploštena crvotočina (Diphasiastrum complanatum), vražji papak (Huperzia selago), koja raste po planinskim crnogoričnim šumama. Cretna crvotočina (Lycopodiella inundata), rijetka je vrsta.[1]
Rodovi[uredi]
- Huperzia Bernh., − huperzija, hupercija, đavolji nokat
- Lycopodiella Holub
- Lycopodium L., − crvotočina, prečica, vilin vinac
- Lycopodites Lindley & W. Hutton, 1833 †
- Lycoxylon B.P. Srivastava, 1944 †
- Mesostrobus J. Watson, 1909 †
- Sagenaria A.T. Brongniart, 1822 †
Rod Diphasiastrum − difazijastrum, priznat je kao Lycopodium Linnaeus, 1753