Razlika između inačica stranice »Vrste tvari«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[File:Podjela tvari.png|mini|400px|Prikaz podjele tvari po vrstama]] | |||
Sve u svemiru je '''[[materija]]''' a ona ima dva oblika: '''[[tvar]]''' i '''[[energija]]'''. Oba oblika materije povezana su Einsteinovom jednadžbom: '''[[E=mc2|E=mc<sup>2</sup>]]'''.<ref>Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-30907-4}}, str.22-23</ref> | Sve u svemiru je '''[[materija]]''' a ona ima dva oblika: '''[[tvar]]''' i '''[[energija]]'''. Oba oblika materije povezana su Einsteinovom jednadžbom: '''[[E=mc2|E=mc<sup>2</sup>]]'''.<ref>Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-30907-4}}, str.22-23</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 02:17, 13. travnja 2022.
Sve u svemiru je materija a ona ima dva oblika: tvar i energija. Oba oblika materije povezana su Einsteinovom jednadžbom: E=mc2.[1]
Sve tvari u prirodi možemo podijeliti na:
- Smjese tvari,
- Čiste tvari.
Smjese mogu biti homogene, koje su u svakom dijeliću iste (željezo, sumpor, sol, morska voda...),i heterogene, koje su sastavljene od međusobno odijeljenih djelića homogenih tvari (granit, zemlja, sivo željezo, mlijeko, dim...).
U čiste tvari ubrajamo kemijske spojeve (natrijev klorid, saharoza, sumporna kiselina) i elementarne tvari (željezo, sumpor, klor, ugljik).[2]
Kemija proučava građu svojstva i promjene tvari.
Izvori
- ↑ Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-30907-4, str.22-23
- ↑ Habuš, Tomašić, Liber: Opća kemija 1 : Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije, 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str.21-22