Razlika između inačica stranice »Ibrahim-paša Novošeherlija«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ibrahim-paša Novošeherlija'''-->{{dodaj infookvir|vojna osoba}}
{{dodaj infookvir|vojna osoba}}
'''Ibrahim-paša Novošeherlija'''  ([[Novi Šeher]], [[Žepče]], 1560-ih – [[Beograd]], [[10. srpnja]] [[1621.]]), [[Osmansko Carstvo|osmanski]] [[veliki vezir]] i [[vojskovođa]].<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/27513/ Proleksis] ''Ibrahim-paša Novošeherlija'' (pristupljeno 11. veljače 2017.)</ref> Pogrešno ga je brkati s [[Ibrahim-paša Paržanin|Ibrahim-pašom Paržaninom]] i [[Ibrahim-paša Novošeherlija (1666.-1730.)|istoimenim pašom]] iz [[Nevşehir]]a.
'''Ibrahim-paša Novošeherlija'''  ([[Novi Šeher]], [[Žepče]], 1560-ih – [[Beograd]], [[10. srpnja]] [[1621.]]), [[Osmansko Carstvo|osmanski]] [[veliki vezir]] i [[vojskovođa]].<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/27513/ Proleksis] ''Ibrahim-paša Novošeherlija'' (pristupljeno 11. veljače 2017.)</ref> Pogrešno ga je brkati s [[Ibrahim-paša Paržanin|Ibrahim-pašom Paržaninom]] i [[Ibrahim-paša Novošeherlija (1666.-1730.)|istoimenim pašom]] iz [[Nevşehir]]a.


Rođen je u selu [[Domislica|Domislici]]. Rodna čaršija Novi Šeher onda se zvala Nova Palanka (Palankai džedide, Yeni Palanka), dok je ime Novi Šeher došlo sredinom 19. stoljeća. Prema [[Joseph von Hammer|Josephu von Hammeru]], Ibrahim-paša je Hrvat iz Slavonije.<ref name="Maglaj">[https://tvzaboravljenimaglajdokumentarniprogram.wordpress.com/namjesnici/damat-ibrahim-pasa TV Zaboravljeni Maglaj] Damat Ibrahim-paša (pristupljeno 11. veljače 2017.)</ref>
Rođen je u selu [[Domislica|Domislici]]. Rodna čaršija Novi Šeher onda se zvala Nova Palanka (Palankai džedide, Yeni Palanka), dok je ime Novi Šeher došlo sredinom 19. stoljeća. Prema [[Joseph von Hammer|Josephu von Hammeru]], Ibrahim-paša je Hrvat iz Slavonije.<ref name="Maglaj">[https://tvzaboravljenimaglajdokumentarniprogram.wordpress.com/namjesnici/damat-ibrahim-pasa TV Zaboravljeni Maglaj] Damat Ibrahim-paša (pristupljeno 11. veljače 2017.)</ref>


Turski izvori ga smatraju Hrvatom iz [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Bosne]] ili [[Hrvati|Hrvatske]].<ref name="Sevinç1985">{{cite book|language=tur.|author=Necdet Sevinç|title=Osmanlı sosyal ve ekonomik düzeni|url=http://books.google.com/books?id=XjlLAQAAIAAJ|year=1985|publisher=Üçdal Neşriyat|quote=Damat İbrahim Paşa — Milliyeti : Boşnak yahut Hırvat,}}</ref> Odveden je putem [[danak u krvi|danka u krvi]] i postupno došao do visokih funkcija.<ref name="Dikmen2014">{{cite book|author=Mutlu Dikmen|title=BOSNA REHBERİ: BOSNA REHBERİ|url=http://books.google.com/books?id=fxQUBQAAQBAJ&pg=PA11|date=28 October 2014|publisher=Mutlu Dikmen|pages=11–|id=GGKEY:BX7UBXRFSNF|language=tur.|quote=Devşirme sistemiyle Osmanlı hizmetine giren Sırplar ve Hırvatlar arasından da önemli devlet adamları çıkmıştır. Hersekzade Ahmet Paşa, Damat İbrahim Paşa ve Sokullu Mehmet Paşa bunlardan bazılarıdır.}}</ref>  U Carigradu se školovao u atmejdanskoj školi, a na dvor je primljen kao silahdar. Janjičarski aga 1579. godine. Već dvje godine poslije beglerbegom je Rumelije.<ref name="Bašagić">Bašagić, Safvet-beg: Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini. str. 33-34.</ref>
Turski izvori ga smatraju Hrvatom iz [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Bosne]] ili [[Hrvati|Hrvatske]].<ref name="Sevinç1985">{{Citiranje knjige|language=tur.|author=Necdet Sevinç|title=Osmanlı sosyal ve ekonomik düzeni|url=http://books.google.com/books?id=XjlLAQAAIAAJ|year=1985|publisher=Üçdal Neşriyat|quote=Damat İbrahim Paşa — Milliyeti : Boşnak yahut Hırvat,}}</ref> Odveden je putem [[danak u krvi|danka u krvi]] i postupno došao do visokih funkcija.<ref name="Dikmen2014">{{Citiranje knjige|author=Mutlu Dikmen|title=BOSNA REHBERİ: BOSNA REHBERİ|url=http://books.google.com/books?id=fxQUBQAAQBAJ&pg=PA11|date=28 October 2014|publisher=Mutlu Dikmen|pages=11–|id=GGKEY:BX7UBXRFSNF|language=tur.|quote=Devşirme sistemiyle Osmanlı hizmetine giren Sırplar ve Hırvatlar arasından da önemli devlet adamları çıkmıştır. Hersekzade Ahmet Paşa, Damat İbrahim Paşa ve Sokullu Mehmet Paşa bunlardan bazılarıdır.}}</ref>  U Carigradu se školovao u atmejdanskoj školi, a na dvor je primljen kao silahdar. Janjičarski aga 1579. godine. Već dvje godine poslije beglerbegom je Rumelije.<ref name="Bašagić">Bašagić, Safvet-beg: Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini. str. 33-34.</ref>


Njegovom usponu mnogo je pomogao njegov zemljak [[Mehmed-paša Sokolović]]. Ibrahim-paša je napredovao baš u vrijeme kad je pravi autoritet na dvoru i najveći utjecaj imao baš on.  
Njegovom usponu mnogo je pomogao njegov zemljak [[Mehmed-paša Sokolović]]. Ibrahim-paša je napredovao baš u vrijeme kad je pravi autoritet na dvoru i najveći utjecaj imao baš on.  

Trenutačna izmjena od 04:12, 8. ožujka 2022.

Script error: No such module "Dodaj infookvir". Ibrahim-paša Novošeherlija (Novi Šeher, Žepče, 1560-ih – Beograd, 10. srpnja 1621.), osmanski veliki vezir i vojskovođa.[1] Pogrešno ga je brkati s Ibrahim-pašom Paržaninom i istoimenim pašom iz Nevşehira.

Rođen je u selu Domislici. Rodna čaršija Novi Šeher onda se zvala Nova Palanka (Palankai džedide, Yeni Palanka), dok je ime Novi Šeher došlo sredinom 19. stoljeća. Prema Josephu von Hammeru, Ibrahim-paša je Hrvat iz Slavonije.[2]

Turski izvori ga smatraju Hrvatom iz Bosne ili Hrvatske.[3] Odveden je putem danka u krvi i postupno došao do visokih funkcija.[4] U Carigradu se školovao u atmejdanskoj školi, a na dvor je primljen kao silahdar. Janjičarski aga 1579. godine. Već dvje godine poslije beglerbegom je Rumelije.[5]

Njegovom usponu mnogo je pomogao njegov zemljak Mehmed-paša Sokolović. Ibrahim-paša je napredovao baš u vrijeme kad je pravi autoritet na dvoru i najveći utjecaj imao baš on. Nosio je Ibrahim-paša naslov damata, jer je bio zet osmanskog sultana, oženivši njegovu kći Ajšu 1581. godine, malo poslije smrti Mehmed-paše Sokolovića. Ženidbom za Ajšu postao je upravitelj Egipta. Obnašao dužnost beglerbega Rumelija 1581. godine. Sljedeće godine u Egiptu je bio namjesnik. Druzi su pružali otpor u Siriji, Ibrahim-paša ga je skršio 1585. godine.[1] Odsutnost iz glavnog grada, smrt Mehmed-paše Sokolovića i uskoro Ibrahim-pašin utjecaj blijedi sve do kraja smrti Murata III.

Na visoke grane vratio se pod sultanom Mehmedom III., kad je postao veliki vezir. Vraćanje na visoki položaj bilo je i zbog osmanskih teritorijalnih gubitaka na granici s Habsburškom Monarhijom, u Ugarskoj. Dužnost velikog vezira obnašao u tri navrata od 1595. godine.[1] Prvi mandat bio je od 4. travnja do 27. listopada 1596., drugi od 5. prosinca 1596. do 3. studenoga 1597., a treći od 6. siječnja 1599. do 10. srpnja 1601.[6]

Damat Ibrahim-pašina džamija u četvrti Fatih u Istanbulu.

Povjesničari ga smatraju izvrsnim vojskovođom i državnikom. Boljitak države spriječile su dvorske spletke. Ibrahim Pečevija, Čelebi i Faizi iz zgoda izvlače zaključak da je Ibrahim-paša bio "velikodušan, darežljiv, plemenit, dobroćudan i milosrdan čovjek ne samo prema svojima već i prema neprijateljima".[5][2]

Sudionik borbi u Ugarskoj. Dobro je pripremio pohod protiv Habsburške Monarhije i uskoro je stekao naslov "osvajača Egera" 1596. godine. Ibrahim-paša više se volio fokusirati na sređivanje upravnog sustava i učvršćivanja državne strukture, nego u osvajačkim potjerama prema Habsburškoj Monarhiji, pa je sišao s mjesta velikog vezira. Zbog državnih potreba treći je put postao veliki vezir. Iz tog vremana poznat kao osvajač Velike Kaniže (tur. Kanije).[7] Unatoč osmanskim uspjesima, rat se odužio. Mukotrpni rat zamorio je vojsku i izazvao zasićenje. Novošeherlija je za to optužio Kodžu Sinan-pašu, rodom Albanca. Pohod je počeo tako što je napad usmjerio izravno ka Ostrogonu, gradu koji je Sulejman Veličanstveni osvojio 1543., a Osmanlije su ga izgubile 1595.). Kampanju je prezimio u Beogradu. Novi pritisak na Habsburge bio je južnijom trasom, podsjevši tvrđavu u Velikoj Kaniži. Osmanski robovi u tvrđavi izazvali su eksploziju u skladištima baruta u tvrđavi i teško oštetili zidine. Tvrđava se ipak nije predala. Opsjednutoj Velikoj Kaniži u pomoć je stigla vojska od 20.000 vojnika pod zapovjedništvom Filipa Emanuela Lotarinškog. Osmanska je vojska pobijedila obje vojske i utvrda se predala. Za upravitelja osvojenog grada postavljen je Hasan-paša Tiro. Velika Kaniža je uskoro postala polazište osmanskih napada u Srednjoj Europi. [2][8][9]

Nakon susreta s Hasanom Ćafijom Prušćakom, Ćafija je po Ibrahim-pašinom savjetu preveo Uredbu svijeta s arapskog i protumačio na turskom jeziku, te obogatio brojnim stihovima-citatima i na perzijskom. Po Ibrahim-pašinom savjetu tako uređeno djelo je predao sultanu "da bi se njime mogli koristiti i činovnici carskog divana". [2]

U rodnome Novom Šeheru Ibrahim-paša podignuo je džamiju, a u Osijeku bezistan.[1] Džamiju je sagradio i u Velikoj Kaniži.[5]

Umro je od kuge u Beogradu. Tijelo mu je preneseno u Carigrad i pokopan je u džamiji Šehzadi, u čijem je dvorištu supruga mu Ajša podigla česmu za dušu svog muža.[2] Ibrahim-pašin turbe nalazi se iza turbeta kraljevića Mehmeda i Mehmedove kćeri Humusah Sultan i brata Džihangira, a pored njega je turbe velikog vezira Rustem-paše Hrvata. Turbe je djelo Ahmeda Čavuša iz 1601. godine.

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Proleksis Ibrahim-paša Novošeherlija (pristupljeno 11. veljače 2017.)
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 TV Zaboravljeni Maglaj Damat Ibrahim-paša (pristupljeno 11. veljače 2017.)
  3. ↑ Necdet Sevinç (1985) (tur.). Osmanlı sosyal ve ekonomik düzeni. Üçdal Neşriyat. http://books.google.com/books?id=XjlLAQAAIAAJ. "Damat İbrahim Paşa — Milliyeti : Boşnak yahut Hırvat," 
  4. ↑ Mutlu Dikmen (28. listopada 2014.) (tur.). BOSNA REHBERİ: BOSNA REHBERİ. Mutlu Dikmen. str. 11–. GGKEY:BX7UBXRFSNF. http://books.google.com/books?id=fxQUBQAAQBAJ&pg=PA11. "Devşirme sistemiyle Osmanlı hizmetine giren Sırplar ve Hırvatlar arasından da önemli devlet adamları çıkmıştır. Hersekzade Ahmet Paşa, Damat İbrahim Paşa ve Sokullu Mehmet Paşa bunlardan bazılarıdır." 
  5. ↑ 5,0 5,1 5,2 Bašagić, Safvet-beg: Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini. str. 33-34.
  6. ↑ İsmail Hâmi Danişmend, Osmanlı Devlet Erkânı, Türkiye Yayınevi, İstanbul, 1971. (turski)
  7. ↑ Hrvatski obiteljski leksikon Ibrahim-paša Novošeherlija (pristupljeno 11. veljače 2017.)
  8. ↑ Tomislav Dretar Tomislav Dretar preporučuje: Saftvet-beg Bagašić - Redžepašić (Mirza Safvet): Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine - sedmi dio, 25. veljače 2012.
  9. ↑ Google Knjige Safvet-beg Bašagić: Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine. Od g. 1463-1850 , str. 52
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ibrahim-paša_Novošeherlija&oldid=422500"