Razlika između inačica stranice »Materice«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Materice'''-->'''Materice''' je naziv za hrvatski narodni običaj koji se slavi na treću nedjelju [[Došašće|Došašća]]. Izvorno je to običaj [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]] i [[Hrvati u BiH|Hrvata Bosne i Hecegovine]] koji se slavi na području [[Bačka|Bačke]], zapadnoga dijela [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Zagora|Zagore]], Sinjske krajine i srednjodalmatinskog primorja.<ref name=kamenjar/><ref>Silvio Braica: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041220/feljton01.asp ''Podlistak: Božićni običaj i Splitu i srednjoj Dalmaciji (2): Kalendar i nazivi blagdana božićnog ciklusa''], Slobodna Dalmacija, 20. prosinca 2004. Pristupljeno 14. prosinca 2016.</ref><ref>(nepotpisano): [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060817/bih02.asp ''Etnološke teme: Hercegovački tradicijski kalendar. Bolje da propadne selo nego običaji''], Slobodna Dalmacija, 17. kolovoza 2006. Pristupljeno 14. prosinca 2016.</ref> Prema običaju, majke darivaju svoju djecu [[slatkiš]]ima, [[orah|orasima]], [[voće]]m i [[lješnjak|lješnjacima]], a ponegdje [[jabuke]] u kojima su umetnute [[kovanica|kovanice]], [[dukat]]i ili orašasto voće. Bližoj robini darivali su se rupčići odnosno maramice. [[Djeca]] svoju zahvalnost iskazuju čestitanjem materica svojim [[majka]]ma.<ref name=kamenjar>[http://kamenjar.com/faljen-isus-gazdarice-sretne-materice/ Kamenjar.com], Josipa S., Kata Kuntić: ''Faljen Isus gazdarice, sretne ti materice!'', 11. prosinca 2016. (pristupljeno 11. prosinca 2016.) </ref>
Materice''' je naziv za hrvatski narodni običaj koji se slavi na treću nedjelju [[Došašće|Došašća]]. Izvorno je to običaj [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]] i [[Hrvati u BiH|Hrvata Bosne i Hecegovine]] koji se slavi na području [[Bačka|Bačke]], zapadnoga dijela [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Zagora|Zagore]], Sinjske krajine i srednjodalmatinskog primorja.<ref name=kamenjar/><ref>Silvio Braica: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041220/feljton01.asp ''Podlistak: Božićni običaj i Splitu i srednjoj Dalmaciji (2): Kalendar i nazivi blagdana božićnog ciklusa''], Slobodna Dalmacija, 20. prosinca 2004. Pristupljeno 14. prosinca 2016.</ref><ref>(nepotpisano): [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060817/bih02.asp ''Etnološke teme: Hercegovački tradicijski kalendar. Bolje da propadne selo nego običaji''], Slobodna Dalmacija, 17. kolovoza 2006. Pristupljeno 14. prosinca 2016.</ref> Prema običaju, majke darivaju svoju djecu [[slatkiš]]ima, [[orah|orasima]], [[voće]]m i [[lješnjak|lješnjacima]], a ponegdje [[jabuke]] u kojima su umetnute [[kovanica|kovanice]], [[dukat]]i ili orašasto voće. Bližoj robini darivali su se rupčići odnosno maramice. [[Djeca]] svoju zahvalnost iskazuju čestitanjem materica svojim [[majka]]ma.<ref name=kamenjar>[http://kamenjar.com/faljen-isus-gazdarice-sretne-materice/ Kamenjar.com], Josipa S., Kata Kuntić: ''Faljen Isus gazdarice, sretne ti materice!'', 11. prosinca 2016. (pristupljeno 11. prosinca 2016.) </ref>


Iako samo djeca u pravilu čestitaju materice, uvriježio se i običaj u kojem [[muž]]evi čestitaju svojim ženama, pa i punicama i drugim udanim ženama u some mjestu. Među Bačkim Hrvatima postoji običaj prema kojemu zet, prilikom ulaska u kuću ženinih roditelja, prvo mora punici čestitati materice, a tek se onda pozdraviti s drugim članovima [[obitelj]]i. Po uzoru na taj običaj, ponegdje i žene čestitaju materice svojim svekrvama i obratno. Sam običaj često se veže uz [[Deset Božjih zapovijedi|četvrtu Boju zapovijed]] ''Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji''.<ref name=kamenjar/>
Iako samo djeca u pravilu čestitaju materice, uvriježio se i običaj u kojem [[muž]]evi čestitaju svojim ženama, pa i punicama i drugim udanim ženama u some mjestu. Među Bačkim Hrvatima postoji običaj prema kojemu zet, prilikom ulaska u kuću ženinih roditelja, prvo mora punici čestitati materice, a tek se onda pozdraviti s drugim članovima [[obitelj]]i. Po uzoru na taj običaj, ponegdje i žene čestitaju materice svojim svekrvama i obratno. Sam običaj često se veže uz [[Deset Božjih zapovijedi|četvrtu Boju zapovijed]] ''Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji''.<ref name=kamenjar/>

Trenutačna izmjena od 14:29, 23. ožujka 2022.

Materice je naziv za hrvatski narodni običaj koji se slavi na treću nedjelju Došašća. Izvorno je to običaj bunjevačkih Hrvata i Hrvata Bosne i Hecegovine koji se slavi na području Bačke, zapadnoga dijela Hercegovine, Zagore, Sinjske krajine i srednjodalmatinskog primorja.[1][2][3] Prema običaju, majke darivaju svoju djecu slatkišima, orasima, voćem i lješnjacima, a ponegdje jabuke u kojima su umetnute kovanice, dukati ili orašasto voće. Bližoj robini darivali su se rupčići odnosno maramice. Djeca svoju zahvalnost iskazuju čestitanjem materica svojim majkama.[1]

Iako samo djeca u pravilu čestitaju materice, uvriježio se i običaj u kojem muževi čestitaju svojim ženama, pa i punicama i drugim udanim ženama u some mjestu. Među Bačkim Hrvatima postoji običaj prema kojemu zet, prilikom ulaska u kuću ženinih roditelja, prvo mora punici čestitati materice, a tek se onda pozdraviti s drugim članovima obitelji. Po uzoru na taj običaj, ponegdje i žene čestitaju materice svojim svekrvama i obratno. Sam običaj često se veže uz četvrtu Boju zapovijed Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji.[1]

Djecu ili žene koja čestitaju materice po mjestu ili susjednim kućama, Bunjevci nazivaju mataricama ili materičarima. Oni prilikom čestitanja gazdarici moraju pjevati ili kazivati čestitku:[1]

Faljen Isus, gazdarice!
Čestitam vam Materice
Ja sam došo priko mora
Da mi date malo ora.
Snašla me je strašna muka,
Da mi date i jabuka.
Vidijo sam i ovaca,
Da mi date i novaca.
Napolju je zdravo zima
Molim jednu čašu vina!


Nakon čestitke gazdarica odgovara: Navike faljen bio! Fala, živi i zdravi bili! Materičari se časte sitnim kolačima i vinom, darivaju se tirolskom maramicom, jabukom ispunjenom s novcima i orovima. Ti darovi simboliziraju napredak, sreću, zdravlje i zajedništvo.[1] Na području Dalmatinske zagore i Sinjske krajine materičare se dariva i pršutom, sirom i drugim mliječnim i suhomesnatim proizvodima.

Vidi još

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Kamenjar.com, Josipa S., Kata Kuntić: Faljen Isus gazdarice, sretne ti materice!, 11. prosinca 2016. (pristupljeno 11. prosinca 2016.)
  2. Silvio Braica: Podlistak: Božićni običaj i Splitu i srednjoj Dalmaciji (2): Kalendar i nazivi blagdana božićnog ciklusa, Slobodna Dalmacija, 20. prosinca 2004. Pristupljeno 14. prosinca 2016.
  3. (nepotpisano): Etnološke teme: Hercegovački tradicijski kalendar. Bolje da propadne selo nego običaji, Slobodna Dalmacija, 17. kolovoza 2006. Pristupljeno 14. prosinca 2016.