Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Monodrama: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Monodrama'''-->'''Monodrama''' je vrsta [[drama|drame]] u kojoj je tekst dodijeljen samo jednom [[lik]]u, koji monološki govori svoj [[tekst]].
Monodrama''' je vrsta [[drama|drame]] u kojoj je tekst dodijeljen samo jednom [[lik]]u, koji monološki govori svoj [[tekst]].


Ovaj naziv se prvi put pojavljuje u [[Njemačka|Njemačkoj]], kada je glumac Brandes između [[1775.]] i [[1780.]] godine popularizirao kratki komad za jednog [[glumac|glumca]] ili glumicu, uz pratnju [[glazba|glazbe]] ili [[zbor]]a.
Ovaj naziv se prvi put pojavljuje u [[Njemačka|Njemačkoj]], kada je glumac Brandes između [[1775.]] i [[1780.]] godine popularizirao kratki komad za jednog [[glumac|glumca]] ili glumicu, uz pratnju [[glazba|glazbe]] ili [[zbor]]a.

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 09:25

Monodrama je vrsta drame u kojoj je tekst dodijeljen samo jednom liku, koji monološki govori svoj tekst.

Ovaj naziv se prvi put pojavljuje u Njemačkoj, kada je glumac Brandes između 1775. i 1780. godine popularizirao kratki komad za jednog glumca ili glumicu, uz pratnju glazbe ili zbora.

Monodrame su davane u sklopu predstava s tri dramska programa, a često i kao adaptirani dijelovi dužih drama. Na isti način su nastale i duodrame, kratki komadi s dva lica. U realističkom pozorištu monodrama postaje popularna sredinom 8. stoljeća.

Monodrama može biti i dramski prikaz jednog lika, u kome su, prema teoriji N. Evrejinova, svi likovi samo projekcija različitih stanja duše glavnog junaka. Tako se u kratkoj monodrami samog Evrejinova (U kulisama duše, 1912. g.) smijenjuju, suočavaju i sukobljavaju racionalno, sentimentalno i nesvjesno čovjekovo Ja. Na osnovu ovog teorijskog mjerila, i Krležina legenda Sjena mogla bi se smatrati monodramom.

Istaknute monodrame hrvatskog teatra su komični "Münchhausen" (1998.) redatelja Borisa Kovačevića u izvedbi Vilija Matule o poznatom barunu lažljivcu,[1] "Na rubu pameti" (2004.) u režiji i izvedbi Dragana Despota prema istoimenom romanu Miroslava Krleže i "Dnevnik jednog luđaka" (2015.) redatelja Marjana Nećaka u izvedbi Ozrena Grabarića, prema predlošku Niklaja Vasiljeviča Gogolja.[2]

Vidi još

Izvori