Kvantiteta (razdvojba): razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kvantiteta''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Quantität'' < [[Latinski jezik|lat.]] ''quantitas'': kolikoća; količina) može značiti: | |||
* [[kvantiteta]] je pojam koji označuje ono što se može rastaviti na sastavne dijelove (kolikoća), što se može opet zbrojiti ([[skup]]) i [[Mjerenje|izmjeriti]] ([[Mjerna veličina|veličina]]). Pod tu se kategoriju sažima mnoštvo različitih danosti iste vrste (''quantum''), to jest ona je posljedak [[Sinteza|sinteze]] ili aperceptivnih ili misaonih danosti. Time se dobiva neka [[A priori|apriorna]] veličina, neki apriorni broj ili neka apriorna odredba. U spoznajno-teorijskome smislu kvantiteta je uvijek u odnosu prema mišljenju zato što upravo [[mišljenje]] obavlja to [[zbrajanje]] i određivanje. Zbog toga je kvantiteta temelj osjetilne spoznaje koja na razini kvalitativnih operacija mišljenja (poimanje, suđenje) stječe uvid u nužne relacije i poredak sastavnih dijelova stvari, te time istodobno dospijeva do apstraktnog i općenito važećeg uvida u bitak i neposredno događanje u svijetu. | * [[kvantiteta]] je pojam koji označuje ono što se može rastaviti na sastavne dijelove (kolikoća), što se može opet zbrojiti ([[skup]]) i [[Mjerenje|izmjeriti]] ([[Mjerna veličina|veličina]]). Pod tu se kategoriju sažima mnoštvo različitih danosti iste vrste (''quantum''), to jest ona je posljedak [[Sinteza|sinteze]] ili aperceptivnih ili misaonih danosti. Time se dobiva neka [[A priori|apriorna]] veličina, neki apriorni broj ili neka apriorna odredba. U spoznajno-teorijskome smislu kvantiteta je uvijek u odnosu prema mišljenju zato što upravo [[mišljenje]] obavlja to [[zbrajanje]] i određivanje. Zbog toga je kvantiteta temelj osjetilne spoznaje koja na razini kvalitativnih operacija mišljenja (poimanje, suđenje) stječe uvid u nužne relacije i poredak sastavnih dijelova stvari, te time istodobno dospijeva do apstraktnog i općenito važećeg uvida u bitak i neposredno događanje u svijetu. | ||
* [[kvantiteta (lingvistika)]], u [[Jezikoslovlje|lingvistici]], je [[pojam]] kojim se označuje duljina [[samoglasnik]]a ili, rjeđe, [[suglasnik]]a. U mnogim jezicima oprjeke po kvantiteti svode se na razlikovanje dugih i kratkih samoglasnika (na primjer u latinskom ili klasičnom arapskom), a u rijetkim jezicima, poput estonskoga, postoje tri stupnja kvantitete, odnosno razlikovanje kratkih, srednjih (poludugih) i dugih samoglasnika. <ref> '''kvantiteta''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34870] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> | * [[kvantiteta (lingvistika)]], u [[Jezikoslovlje|lingvistici]], je [[pojam]] kojim se označuje duljina [[samoglasnik]]a ili, rjeđe, [[suglasnik]]a. U mnogim jezicima oprjeke po kvantiteti svode se na razlikovanje dugih i kratkih samoglasnika (na primjer u latinskom ili klasičnom arapskom), a u rijetkim jezicima, poput estonskoga, postoje tri stupnja kvantitete, odnosno razlikovanje kratkih, srednjih (poludugih) i dugih samoglasnika. <ref> '''kvantiteta''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34870] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 04:00
Kvantiteta (njem. Quantität < lat. quantitas: kolikoća; količina) može značiti:
- kvantiteta je pojam koji označuje ono što se može rastaviti na sastavne dijelove (kolikoća), što se može opet zbrojiti (skup) i izmjeriti (veličina). Pod tu se kategoriju sažima mnoštvo različitih danosti iste vrste (quantum), to jest ona je posljedak sinteze ili aperceptivnih ili misaonih danosti. Time se dobiva neka apriorna veličina, neki apriorni broj ili neka apriorna odredba. U spoznajno-teorijskome smislu kvantiteta je uvijek u odnosu prema mišljenju zato što upravo mišljenje obavlja to zbrajanje i određivanje. Zbog toga je kvantiteta temelj osjetilne spoznaje koja na razini kvalitativnih operacija mišljenja (poimanje, suđenje) stječe uvid u nužne relacije i poredak sastavnih dijelova stvari, te time istodobno dospijeva do apstraktnog i općenito važećeg uvida u bitak i neposredno događanje u svijetu.
- kvantiteta (lingvistika), u lingvistici, je pojam kojim se označuje duljina samoglasnika ili, rjeđe, suglasnika. U mnogim jezicima oprjeke po kvantiteti svode se na razlikovanje dugih i kratkih samoglasnika (na primjer u latinskom ili klasičnom arapskom), a u rijetkim jezicima, poput estonskoga, postoje tri stupnja kvantitete, odnosno razlikovanje kratkih, srednjih (poludugih) i dugih samoglasnika. [1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
|
Ovo je razdvojbena stranica. Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu. |