More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{bul oznaka}}' u '{{bug oznaka}}' |
||
| Redak 51: | Redak 51: | ||
=== Obrazovanje === | === Obrazovanje === | ||
Sergej Stanišev rođen je ukrajinskom gradu [[Herson]]u [[5. svibnja]] [[1966.]] u obitelji majke Dine Seergevne Muhine, [[Židovi|židovke]] i oca Dimitara Jakova Staniševa, političara i [[komunist]]a. Prema očevoj želji, osnovno obrazovanje završio je u [[Rusija|Rusiji]], a diplomirao je na Učilištu "Dobri Vojnikov" u [[Sofija|Sofiji]].<ref name=lilov>Lilov, Grigor (2013.), [http://knigabg.com/index.php?page=book&id=34089 ''Най-богатите българи''] ([[Google knjige]]), prvo izdanje, Sofija: izdavačka kuća „Кайлас” ЕООД., str. 347-349, {{ISBN|978-954-92098-9-1}}. {{ | Sergej Stanišev rođen je ukrajinskom gradu [[Herson]]u [[5. svibnja]] [[1966.]] u obitelji majke Dine Seergevne Muhine, [[Židovi|židovke]] i oca Dimitara Jakova Staniševa, političara i [[komunist]]a. Prema očevoj želji, osnovno obrazovanje završio je u [[Rusija|Rusiji]], a diplomirao je na Učilištu "Dobri Vojnikov" u [[Sofija|Sofiji]].<ref name=lilov>Lilov, Grigor (2013.), [http://knigabg.com/index.php?page=book&id=34089 ''Най-богатите българи''] ([[Google knjige]]), prvo izdanje, Sofija: izdavačka kuća „Кайлас” ЕООД., str. 347-349, {{ISBN|978-954-92098-9-1}}. {{bug oznaka}}</ref> Pohađao je [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov]], gdje [[1989.]] postao [[sveučilišni prvostupnik]], a [[1994.]] stječe naslov doktora znanosti za područja [[povijest]]i i [[Filozofija|filozofije]].<ref name=životopis/> Doktorski rad napisao je na temu "Sustav biranja i napredovanja službenika i političkih dužnosnika u Rusiji i njegov razvoj tijekom druge polovice XIX. stoljeća".<ref name=lilov/> [[1998.]] godine upisuje studij usavršavanja (specijalizacije) [[političke znanosti|političkih znanosti]] na Moskovskom školi za političke studije. Bio je gostujući nastavnik na [[London School of Economics|Londonskoj ekonomskoj školi]] tijekom akademske godine 1999./2000. Tijekom studija radio je kao [[novinar]] pišući za jedan neovisni list.<ref name=životopis/> | ||
=== Političko djelovanje === | === Političko djelovanje === | ||
Članom Odobra za vanjske poslove BSP-a postaje [[1995.]] godine.<ref name=lilov/> Sljedeće godine postaje predsjedatelj Vrhovnog vijeća BSP-a te Odbora za odnose s javnošću te je na toj dužnosti do [[2001.]] godine.<ref name=životopis>(nepotpisano), [http://personi.dir.bg/person.php?id=25 Političari: Sergej Stanišev], internetske stanice s životopisima poznatih Bugara, pristupljeno 22. listopada 2016. {{ | Članom Odobra za vanjske poslove BSP-a postaje [[1995.]] godine.<ref name=lilov/> Sljedeće godine postaje predsjedatelj Vrhovnog vijeća BSP-a te Odbora za odnose s javnošću te je na toj dužnosti do [[2001.]] godine.<ref name=životopis>(nepotpisano), [http://personi.dir.bg/person.php?id=25 Političari: Sergej Stanišev], internetske stanice s životopisima poznatih Bugara, pristupljeno 22. listopada 2016. {{bug oznaka}}</ref> U [[lipanj|lipnju]] [[2001.]] izabran je za zastupnika u Bugarskom parlamentu, osvajanjem glasova u 19. izbornoj jedinici (grad [[Ruse]]). Na 44. izvanrednoj sjednici Vrhovnoga vijeća BSP-a, u [[prosinac|prosincu]] [[2001.]], izabran je za predsjednika Vrhovnoga vijeća stranke, a na sljedećoj, 45. sjednici u [[lipanj|lipnju]] [[2002.]] postaje službenim predsjednikom stranke.<ref name=životopis/> Tijekom njegova predsjedništva, BSP je postala punopravna članica [[Socijalistička internacionala|Socijalistčke internacionale]] ([[2003.]]) i [[Stranka europskih socijalista|Stranke europskih socijalista]] ([[2005.]])<ref name=životopis/> | ||
Na parlamentarnim izborima 2005. ponovno je izabran za zastupnika u parlamentu, ali iz glasova u okrugu [[Burgas]]. Pod njegovim vodstvom [[Koalicija za Bugarsku]] osvojila je 31% glasova i pobijedila na izborima. Za predsjednika vlade izabran je [[16. kolovoza]] [[2005.]] uz podršku 168 i protivljenje 67 zastupnika Narodne skupštine.<ref>(nepotpisano), [http://www.novinite.com/articles/51292/Sergey+Stanishev+Elected+Bulgarian+PM Sergej Staništev sa 168 glasova izabran za Predsjednika vlade Bugarske!], Sofijska novinska agencija ([http://www.novinite.com/ www.novinite.com]), objavljeno 16. kolovoza 2016., pristupljeno 22. listopada 2016. {{eng oznaka}}</ref> | Na parlamentarnim izborima 2005. ponovno je izabran za zastupnika u parlamentu, ali iz glasova u okrugu [[Burgas]]. Pod njegovim vodstvom [[Koalicija za Bugarsku]] osvojila je 31% glasova i pobijedila na izborima. Za predsjednika vlade izabran je [[16. kolovoza]] [[2005.]] uz podršku 168 i protivljenje 67 zastupnika Narodne skupštine.<ref>(nepotpisano), [http://www.novinite.com/articles/51292/Sergey+Stanishev+Elected+Bulgarian+PM Sergej Staništev sa 168 glasova izabran za Predsjednika vlade Bugarske!], Sofijska novinska agencija ([http://www.novinite.com/ www.novinite.com]), objavljeno 16. kolovoza 2016., pristupljeno 22. listopada 2016. {{eng oznaka}}</ref> | ||
| Redak 71: | Redak 71: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://bsp.bg/ Službeno mrežno mjesto Bugarske socijalističke partije] {{ | * [http://bsp.bg/ Službeno mrežno mjesto Bugarske socijalističke partije] {{bug oznaka}} | ||
{{GLAVNIRASPORED:Stanišev, Sergej}} | {{GLAVNIRASPORED:Stanišev, Sergej}} | ||
Posljednja izmjena od 28. svibanj 2025. u 01:35
| Sergej Stanišev | |
|---|---|
 Sergej Stanišev na stranačkom skupu uoči izbora 2009. godine. | |
| Zastupnik u Europskom parlamentu | |
| trenutačno | |
| u službi od 1. srpnja 2014. | |
| Predsjednik | Georgi Prvanov |
| 49. Predsjednik vlade Bugarske | |
| trajanje službe 17. kolovoza 2005. – 27. srpnja 2009. | |
| Predsjednik | Georgi Prvanov |
| Prethodnik | Simeon II. |
| Nasljednik | Bojko Borisov |
| Predsjednik Stranke europskih socijalista | |
| trenutačno | |
| u službi od 24. studenog 2011. | |
| Prethodnik | Poul Nyrup Rasmussen |
| Rođenje | 5. svibnja 1966.[1] |
| Politička stranka | Bugarska socijalistička partija |
| Zanimanje | političar, povjesničar, filozof |
Sergej Stanišev (Herson, 5. svibnja 1966.) bugarski je političar, povjesničar, filozof i doktor znanosti. Od 2005. do 2009. obnašao je dužnost predsjednika vlade, u vrijeme ulaska Bugarske u Europsku Uniju. Istovremeno, između 2001. i 2014. bio je predsjednik Bugarske socijalističke partije. Trenutačni je predsjednik Stranke europskih socijalista, jedne od najvećih političkih stranaka u Europskom parlamentu.[2]
Životopis
Obrazovanje
Sergej Stanišev rođen je ukrajinskom gradu Hersonu 5. svibnja 1966. u obitelji majke Dine Seergevne Muhine, židovke i oca Dimitara Jakova Staniševa, političara i komunista. Prema očevoj želji, osnovno obrazovanje završio je u Rusiji, a diplomirao je na Učilištu "Dobri Vojnikov" u Sofiji.[3] Pohađao je Moskovsko državno sveučilište Lomonosov, gdje 1989. postao sveučilišni prvostupnik, a 1994. stječe naslov doktora znanosti za područja povijesti i filozofije.[1] Doktorski rad napisao je na temu "Sustav biranja i napredovanja službenika i političkih dužnosnika u Rusiji i njegov razvoj tijekom druge polovice XIX. stoljeća".[3] 1998. godine upisuje studij usavršavanja (specijalizacije) političkih znanosti na Moskovskom školi za političke studije. Bio je gostujući nastavnik na Londonskoj ekonomskoj školi tijekom akademske godine 1999./2000. Tijekom studija radio je kao novinar pišući za jedan neovisni list.[1]
Političko djelovanje
Članom Odobra za vanjske poslove BSP-a postaje 1995. godine.[3] Sljedeće godine postaje predsjedatelj Vrhovnog vijeća BSP-a te Odbora za odnose s javnošću te je na toj dužnosti do 2001. godine.[1] U lipnju 2001. izabran je za zastupnika u Bugarskom parlamentu, osvajanjem glasova u 19. izbornoj jedinici (grad Ruse). Na 44. izvanrednoj sjednici Vrhovnoga vijeća BSP-a, u prosincu 2001., izabran je za predsjednika Vrhovnoga vijeća stranke, a na sljedećoj, 45. sjednici u lipnju 2002. postaje službenim predsjednikom stranke.[1] Tijekom njegova predsjedništva, BSP je postala punopravna članica Socijalistčke internacionale (2003.) i Stranke europskih socijalista (2005.)[1]
Na parlamentarnim izborima 2005. ponovno je izabran za zastupnika u parlamentu, ali iz glasova u okrugu Burgas. Pod njegovim vodstvom Koalicija za Bugarsku osvojila je 31% glasova i pobijedila na izborima. Za predsjednika vlade izabran je 16. kolovoza 2005. uz podršku 168 i protivljenje 67 zastupnika Narodne skupštine.[4]
Osobni život
Između 1994. i 2009. bio je u vezi sa novinarkom i političkom komentatoricom Elenom Jončevom, koja je neko kratko vrijeme bila i aktivna u stranci.
Stručnjakinja za odnose s javnošću Monika Josifova, objavila je u veljači 2011. da je zatrudnjela sa Staniševom.[5] Kasnije, Međunarodni praznik rada iste godine, rodila im se kćer Darija.[6] Drugo dijete, sin Georgi, rođen je 2013., nakon čega su se i vjenčali.[1]
Sergejev bat Georgi je utjecajni bugarski arhitekt cijenjen i u susjednoj Rumunjskoj. Budući da je rođen u Ukrajini, Stanišev je bugarsko državljanstvo dobio 1996. godine.
Tečno govori engleski, ruski, francuski i poljski jezik. U slobodno vrijeme bavi se skijanjem, plivanjem i motocikzmom.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 (nepotpisano), Političari: Sergej Stanišev, internetske stanice s životopisima poznatih Bugara, pristupljeno 22. listopada 2016. (bug.)
- ↑ www.nacional.hr, Orhidea Gaura Hodak, "Sergej Stanišev: Socijalisti moraju smanjiti svjetsku nejednakost!", objavljeno 29. travnja 2015., pristupljeno 19. listopada 2016.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Lilov, Grigor (2013.), Най-богатите българи (Google knjige), prvo izdanje, Sofija: izdavačka kuća „Кайлас” ЕООД., str. 347-349, ISBN 978-954-92098-9-1. (bug.)
- ↑ (nepotpisano), Sergej Staništev sa 168 glasova izabran za Predsjednika vlade Bugarske!, Sofijska novinska agencija (www.novinite.com), objavljeno 16. kolovoza 2016., pristupljeno 22. listopada 2016. (eng.)
- ↑ (nepotpisano),Vođa bugarske oporbene stranke Stanišev postao otac!, Sofijska novinska agencija (www.novinite.com), objavljeno 22. veljače 2011., pristupljeno 22. listopada 2016. (eng.)
- ↑ (nepotpisano),Bugarski socijalistički vođa dobio prvo dijete na Praznik rada!, Sofijska novinska agencija (www.novinite.com), objavljeno 1. svibnja 2011., pristupljeno 22. listopada 2016. (eng.)