Razlika između inačica stranice »Znanost i tehnologija u Bugarskoj«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
</ref><ref> | </ref><ref> | ||
Scott LJ, Goa KL. Adis Review: Galantamine: a review of its use in Alzheimer's disease. Drugs 2000;60(5):1095-122 PMID 11129124</ref>, molekularno-kinetička teorija nastajanja i rasta kristala (formulirao Ivan Stranski) i svemirski staklenik (SRI-BAS).<ref>{{ | Scott LJ, Goa KL. Adis Review: Galantamine: a review of its use in Alzheimer's disease. Drugs 2000;60(5):1095-122 PMID 11129124</ref>, molekularno-kinetička teorija nastajanja i rasta kristala (formulirao Ivan Stranski) i svemirski staklenik (SRI-BAS).<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=46629 |title=Bulgaria Marks Anniversary of Space "Greenhouse" - Novinite.com - Sofijska novinska agencija |publisher=Novinite.com |date=12. travnja 2005.|accessdate=7. travnja 2014.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11541596 |title=Six-month space greenhouse experiments--a step to creation of future biological life support systems |author=Ivanova, T.N. |date=Siječanj–travanj 1998 |publisher=Space Research Institute |accessdate=2. studenog 2011.}}</ref> | ||
Bugarska obavlja česta istraživanja [[Antarktik]]a pomoću umjetnog satelita i stalne [[Znanstvena baza Sv. Klement Ohridski|Znanstvene baze Sv. Klement Ohridski]], koja se koristi za obavljanje istraživanja o utjecaju [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]] i biološke raznolikosti na kontinentu. | Bugarska obavlja česta istraživanja [[Antarktik]]a pomoću umjetnog satelita i stalne [[Znanstvena baza Sv. Klement Ohridski|Znanstvene baze Sv. Klement Ohridski]], koja se koristi za obavljanje istraživanja o utjecaju [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]] i biološke raznolikosti na kontinentu. | ||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
Računalna tehnologija je jedna od najnaprednijih znanstvenih grana u Bugarskoj. Bugarska je postala jedna od prvih europskih zemalja koja je razvila serijsku proizvodnju osobnih računala (Pravec serije 8) početkom 1980-ih. | Računalna tehnologija je jedna od najnaprednijih znanstvenih grana u Bugarskoj. Bugarska je postala jedna od prvih europskih zemalja koja je razvila serijsku proizvodnju osobnih računala (Pravec serije 8) početkom 1980-ih. | ||
Bugarska je šesta zemlja na svijetu koja je poslala čovjeka u [[svemir]]. [[Georgi Ivanov]] poletio je [[Sojuz 33|Sojuzom 33]] 1979. Godine 1988 [[Aleksandar Aleksandrov]] postao je prvi Bugarin koji je provodio eksperimente na svemirskoj postaji.<ref>{{ | Bugarska je šesta zemlja na svijetu koja je poslala čovjeka u [[svemir]]. [[Georgi Ivanov]] poletio je [[Sojuz 33|Sojuzom 33]] 1979. Godine 1988 [[Aleksandar Aleksandrov]] postao je prvi Bugarin koji je provodio eksperimente na svemirskoj postaji.<ref>{{Citiranje weba|title=Mir EP-2|url=http://www.astronautix.com/flights/mirep2.htm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080704195258/http://www.astronautix.com/flights/mirep2.htm|archivedate=7. travnja 2008.|publisher=Encyclopedia Astronautica|accessdate=23. studenog 2010.}}</ref> Interkosmos-Bugarska-1300 ili Interkosmos-22 bio je prvi bugarski [[umjetni satelit]] lansiran 7. kolovoza 1981. godine. | ||
==Izvor== | ==Izvor== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Znanost i tehnologija u Bugarskoj| ]] | [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Bugarskoj| ]] | ||
Trenutačna izmjena od 21:18, 9. prosinca 2021.
Od početka 20. stoljeća, Bugarska je počela aktivno razvijati vlastitu znanstvenu i tehnološku osnovu. Oslobođenjem zemlje 1878. godine završio je period od gotovo 500-godišnje turske vladavine, pod kojom je bugarska znanost bila gotovo nepostojeća. Unatoč političkoj nestabilnosti u razdoblju između dva svjetska rata, znanstvena istraživanja imaju stalni rast do ranih 1990-ih. Sredinom 1990-ih došlo je do gotovo potpunog zastoja, a od ranih 2000-ih bugarska znanost polako se vraća rastu. Bugarska ima jaku tradiciju iz matematike, računalnih znanosti, aeronautike, zrakoplovnih istraživanja i medicine.
Od 2009. godine u Bugarskoj djeluje 47 sveučilišta koji unaprjeđuju bugarsko znanstveno i tehnološko znanje. Zemlja ima snažnu tradiciju u matematici, astronomiji, fizici, nuklearnoj tehnologiji i znanosti orijentiranoj na obrazovanje, a ima i značajno iskustvo u medicinskim i farmaceutskim istraživanjima. Bugarska akademija znanosti (BAS), vodeća je znanstvena institucija u zemlji, zapošljava većinu bugarskih istraživača koji rade u brojnim granama.
U siječnju 2009. godine, Bugarska Vlada odobrila je plan od 10 godina za financiranje tri osnovna područja znanstvenog razvoja - inovativni potencijal znanosti (biotehnologija, zdravstvene tehnologije, alternativni izvori energije, nanotehnologije i komunikacije) - održiva znanost (ekologija) i znanstvene studije za potporu industriji.
Bugarski znanstvenici su napravili nekoliko zapaženih otkrića i izuma, kao što je prototip digitalnog sata (Peter Petroff), galantamin (Dimitar Paskov)[1][2], molekularno-kinetička teorija nastajanja i rasta kristala (formulirao Ivan Stranski) i svemirski staklenik (SRI-BAS).[3][4]
Bugarska obavlja česta istraživanja Antarktika pomoću umjetnog satelita i stalne Znanstvene baze Sv. Klement Ohridski, koja se koristi za obavljanje istraživanja o utjecaju klimatskih promjena i biološke raznolikosti na kontinentu.
Računalna tehnologija je jedna od najnaprednijih znanstvenih grana u Bugarskoj. Bugarska je postala jedna od prvih europskih zemalja koja je razvila serijsku proizvodnju osobnih računala (Pravec serije 8) početkom 1980-ih.
Bugarska je šesta zemlja na svijetu koja je poslala čovjeka u svemir. Georgi Ivanov poletio je Sojuzom 33 1979. Godine 1988 Aleksandar Aleksandrov postao je prvi Bugarin koji je provodio eksperimente na svemirskoj postaji.[5] Interkosmos-Bugarska-1300 ili Interkosmos-22 bio je prvi bugarski umjetni satelit lansiran 7. kolovoza 1981. godine.
Izvor
- ↑ Heinrich, M. and H.L. Teoh (2004) Galanthamine from snowdrop – the development of a modern drug against Alzheimer's disease from local Caucasian knowledge. Journal of Ethnopharmacology 92: 147–162. DOI:10.1016/j.jep.2004.02.012 PMID 15137996
- ↑ Scott LJ, Goa KL. Adis Review: Galantamine: a review of its use in Alzheimer's disease. Drugs 2000;60(5):1095-122 PMID 11129124
- ↑ "Bulgaria Marks Anniversary of Space "Greenhouse" - Novinite.com - Sofijska novinska agencija". Novinite.com. 12. travnja 2005.. http://www.novinite.com/view_news.php?id=46629 Pristupljeno 7. travnja 2014.
- ↑ Ivanova, T.N. (Siječanj–travanj 1998). "Six-month space greenhouse experiments--a step to creation of future biological life support systems". Space Research Institute. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11541596 Pristupljeno 2. studenog 2011.
- ↑ "Mir EP-2". Encyclopedia Astronautica. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. travnja 2008.. http://www.astronautix.com/flights/mirep2.htm Pristupljeno 23. studenog 2010.