Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Aconcagua: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Aconcagua'''-->{{Infookvir planina
{{Infookvir planina
| ime                = Aconcagua
| ime                = Aconcagua
| slika              = [[Datoteka:Aconcagua from base.jpg|250px]]
| slika              = [[Datoteka:Aconcagua from base.jpg|250px]]
Redak 39: Redak 39:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
 
* [http://www.aconcaguanow.com/indice.php Web kamera s Aconcague (od prosinca do ožujka)]
* [http://www.aconcaguanow.com/indice.php Web kamera s Aconcague (od prosinca do ožujka)]


[[Kategorija:Planinski vrhovi]]
[[Kategorija:Planinski vrhovi]]
[[Kategorija:Zemljopis Argentine]]
[[Kategorija:Zemljopis Argentine]]

Posljednja izmjena od 8. travanj 2022. u 15:01

Aconcagua
Visina 6960m m
Država / pokrajina Argentina
Dio gorja Ande
Koordinate 32°39′12″S 70°00′40″W / 32.653431°S 70.011083°W / -32.653431; -70.011083
Prvi uspon 14. siječnja 1897.
(Matthias Zurbriggen)
Najlakša staza sjeverni uspon
Najbliži gradovi Mendoza

Aconcagua je najviši vrh Južne Amerike, ujedno i obiju Amerika te južne hemisfere. Visina planine je 6960,8 m,[1] vrh je planinskog lanca Anda, a nalazi se u Argentini, u pokrajini Mendoza.

Okolica planine je dio zaštićenog prirodnog krajolika, okružuju ju doline Valle de las Vacas i Valle de los Horcones Inferior. Oko planine se pruža više ledenjaka.

Rijeka istog imena teče s planine prvo prema jugu, a zatim skreće na zapad te se ulijeva u Tihi ocean u Čileu.

Ande i Aconcagua su mlađe nabrano gorje, nastalo podvlačenjem geološke ploče Nazca ispod južnoameričke ploče. Ime Aconcagua dolazi od domorodačkih riječi Aconca-Hue što označava kamenog stražara.

Na samu planinu ne bi se bilo teško uspeti jer je njezin sjeverni prilaz planinarski jednostavan, da nije smanjenog atmosferskog pritiska (na vrhu je 40% pritiska što vlada pri površini mora) i razrijeđenog zraka - ipak nisu potrebne boce s kisikom. Na vrh se prvi popeo Švicarac Matthias Zurbriggen 14. siječnja 1897. godine.

Galerija

Izvori

  1. Informe científico que estudia el Aconcagua: el Coloso de América mide 6.960,8 metros (Arhivirano 8. rujna 2012.), Universidad nacional de Cuyo, 12. rujna 2012.

Vanjske poveznice