Toggle menu
243,2 tis.
110
18
645,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Elisaveta Bagrjana: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''El(.*)'''-->' u ''
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Elisaveta Bagrjana'''-->{{Infookvir književnik
{{Infookvir književnik
| Ime            = Elisaveta Bagrjana
| Ime            = Elisaveta Bagrjana
| boja          = #B0C4DE
| boja          = #B0C4DE
Redak 30: Redak 30:


Tek nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uistinu je ušla u književni svijet, u vrijeme kada je [[poezija]] prolazila kroz transformaciju. Do 1921. godine, bila je već aktivna u književnom životu, te između ostalog surađuje s novinama ''Časopis za žene'' ("Вестник на жената") i magazinom ''Suvremenik''  ("Съвременник").
Tek nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uistinu je ušla u književni svijet, u vrijeme kada je [[poezija]] prolazila kroz transformaciju. Do 1921. godine, bila je već aktivna u književnom životu, te između ostalog surađuje s novinama ''Časopis za žene'' ("Вестник на жената") i magazinom ''Suvremenik''  ("Съвременник").
Prvu knjigu ''Vječna i sveta'' ("Вечната и святата") izdala je 1927. godine. Također je počela pisati dječje priče. Radovi su joj prevedeni na više od 30 jezika. Godine 1943., 1944. i 1945. godine je bio nominirana za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref>{{cite web |url= http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=625 |title=Nominacija baza podataka |accessdate=27. svibnja 2016. |via= Nobelprize.org}}</ref> Godine 1969. osvojila je zlatnu medalju Nacionalne udruge pjesnika u [[Rim]]u.
Prvu knjigu ''Vječna i sveta'' ("Вечната и святата") izdala je 1927. godine. Također je počela pisati dječje priče. Radovi su joj prevedeni na više od 30 jezika. Godine 1943., 1944. i 1945. godine je bio nominirana za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref>{{Citiranje weba |url= http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=625 |title=Nominacija baza podataka |accessdate=27. svibnja 2016. |via= Nobelprize.org}}</ref> Godine 1969. osvojila je zlatnu medalju Nacionalne udruge pjesnika u [[Rim]]u.
Bila je prijatelj s Petrom Russévom, ocem brazilske političarke [[Dilma Rousseff|Dilme Rousseff]], kao je bila prva žena predsjednica [[Brazil]]a.<ref>{{Cite web |url=http://www.aba.government.bg/bg/BGpoSveta/Kariera/20050705-1.html |title=ДИЛМА РУСЕФ Е ДЯСНАТА РЪКА НА ПРЕЗИДЕНТА ИГНАСИО ЛУЛА ДА СИЛВА |publisher=www.aba.government.bg |language=Bugarski |accessdate=11. rujna 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070629222553/http://www.aba.government.bg/bg/BGpoSveta/Kariera/20050705-1.html |archivedate=29. lipnja 2007. }}</ref>
Bila je prijatelj s Petrom Russévom, ocem brazilske političarke [[Dilma Rousseff|Dilme Rousseff]], kao je bila prva žena predsjednica [[Brazil]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.aba.government.bg/bg/BGpoSveta/Kariera/20050705-1.html |title=ДИЛМА РУСЕФ Е ДЯСНАТА РЪКА НА ПРЕЗИДЕНТА ИГНАСИО ЛУЛА ДА СИЛВА |publisher=www.aba.government.bg |language=Bugarski |accessdate=11. rujna 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070629222553/http://www.aba.government.bg/bg/BGpoSveta/Kariera/20050705-1.html |archivedate=29. lipnja 2007. }}</ref>


== Važnije zbirke ==
== Važnije zbirke ==

Posljednja izmjena od 1. srpanj 2025. u 12:12

Elisaveta Bagrjana

Isječak iz slike načinjene prije 1938. godineArhiv Bugarske državne agencije
Rođenje 16. travnja 1893.
Smrt 23. ožujka 1991.
Zanimanje književnica

Elisaveta Bagrjana (bugarski: Елисавета Багряна, Sofija, 16. travnja 1893. – Sofija, 23. ožujka 1991.) rođena kao Elisaveta Ljubomirova Belčeva (bugarski: Елисавета Любомирова Белчева ), bugarska književnica. Zajedno s Dorom Gabe (1886.-1983.) smatra se jednom od "prvih dama bugarske ženske književnosti".

Životopis

Elisaveta je išla u školu u selu Aftani, gdje je iskusila seoski život, od 1910. do 1911. godine, nakon čega je studirala slavensku filologiju na Sveučilištu u Sofiji. Njene prve pjesme Zašto ("Защо") i Večernja pjesma ("Вечерна песен") objavljene su 1915. u časopisu Suvremena misao ("Съвременна мисъл").

Tek nakon završetka Prvog svjetskog rata uistinu je ušla u književni svijet, u vrijeme kada je poezija prolazila kroz transformaciju. Do 1921. godine, bila je već aktivna u književnom životu, te između ostalog surađuje s novinama Časopis za žene ("Вестник на жената") i magazinom Suvremenik ("Съвременник"). Prvu knjigu Vječna i sveta ("Вечната и святата") izdala je 1927. godine. Također je počela pisati dječje priče. Radovi su joj prevedeni na više od 30 jezika. Godine 1943., 1944. i 1945. godine je bio nominirana za Nobelovu nagradu za književnost.[1] Godine 1969. osvojila je zlatnu medalju Nacionalne udruge pjesnika u Rimu. Bila je prijatelj s Petrom Russévom, ocem brazilske političarke Dilme Rousseff, kao je bila prva žena predsjednica Brazila.[2]

Važnije zbirke

  • Vječna i sveta (Večnata i svjatata, 1927.),
  • Zvijezda mornara (Zvezda na morjaka, 1932.),
  • Srce ljudsko (Sarce čoveško, 1936.),
  • Kontrapunkti (1972.),
  • Dugosvirajuća ploča o ljubavi (Dalgosvirešta ploča za ljubovta, 1984.).

Izvori

Vanjske poveznice