Razlika između inačica stranice »Bregunica«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Taksokvir | |||
| boja =pink | | boja =pink | ||
| naziv = Bregunica | | naziv = Bregunica | ||
Trenutačna izmjena od 17:34, 30. travnja 2022.
| Bregunica | |
|---|---|
| |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Passeriformes |
| Porodica: | Hirundinidae |
| Rod: | Riparia |
| Vrsta: | R. riparia |
| Dvojno ime | |
| Riparia riparia (L., 1758.) | |
| Raspon | |
 Rasprostranjenost, žuto (proljeće-ljeto), plavo (jesen-zima) | |
Bregunica (lat. Riparia riparia) jedna je od najmanjih predstavnica obitelji lastavica, koje se gnijezde u cijeloj Europi i na Mediteranu, kao i dijelovima Sjeverne Amerike, a zimi se seli na jug u Istočnu i Južnu Afriku, južnu Aziju i Južnu Ameriku.
Opis
Na gornjem dijelu tijela je sivo-smeđe boje, trbuh i prsa su bijeli, s izuzetkom smeđeg pojasa, koji odvaja grlo i grudi. Spolovi se ne razlikuju po perju. Potomci imaju sivkasto grlo s manje izraženom crtom preko prsa.
Ekologija
Bregunica se gnijezdi u kolonijama na vertikalnim pješčanim obalama, na šljunčarama i uz obale rijeka, gdje otkopavanjem rade do jednog metra duboku duplju. Kopaju oba partnera, malo nagnuto prema gore, da gnijezdo ne poplavi. Gnijezdo se sastoji od grančica i perja u maloj sobici na kraju duplje. Često postaje pravo žarište parazita. Neke vrste buha su toliko specijalizirane, da se javljaju samo kod bregunica.[1]
U koloniji može biti nekoliko desetaka do nekoliko stotina parova, ovisno o raspoloživom prostoru. Bregunica je jedna od prvih lastavica u proljeće, krajem ožujka i početkom travnja vraća se u migraciji. U jesen također među prvima leti na jug.
Brojnost u svijetu se procjenjuje do 46 milijuna primjeraka. Lokalno joj prijeti gubitak staništa zbog regulacije vodotoka i uništavanja pješčanih nasipa, gdje se gnijezdi. U Hrvatskoj se znatno smanjila brojnost od 30,000 parova 1980.-ih do 6,000 do 8,000 parova danas. Kod nas se može naći na rijekama kao što su: Sava, Drava, Dunav i Mura. Proglašena je pticom godine 2016., kako bi se više radilo na njenoj zaštiti.[2]