Katolička Crkva u Bugarskoj: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 28. svibanj 2025. u 01:32

Katolička crkva svetog Pavla u gradu Ruseu.

Katolička Crkva u Bugarskoj dio je svjetske Katoličke Crkve, pod vodstvom pape i Rimske kurije. Prema broju vjernika druga je najveća kršćanska zajednica u Bugarskoj, odmah iza Bugarske pravoslavne crkve. Katolička crkva u Bugarskoj svoje korijene vuče s početka Srednjeg vijeka, iz vremena Pada Zapadnog Rimskog Carstva, a održala se sve do današnjih dana.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, ukupno se 48.945 državljana Bugarske izjasnilo katolicima^[1], što je blagi porast u odnosu na popis iz 2001. prema kojemu se katolicima izjasnilo 43.811 stanovnika. Ipak, to je i dalje manje od 53.074 katolika iz 1992. godine. Većinski broj katolika su Bugari, a među ostalim narodnim zajednicama značajni udio čine i Hrvati u Bugarskoj.

Najviše katolika živjelo je u gradovima Svištovu i Plovdivu, gdje su se pripadnici tada brojne kršćanske sekte pavlićana u 16. i 17. stoljeću preobratili na katoličku vjeru. Grad s najvećim udjelom katolika je Rakovski u Plovdivskoj oblasti. Banatski Bugari su bugarska zajednica s najvišim udjelom katolika izvan matične zemlje, koji nastanjuju dijelove Srbije i Rumunjske. Od njih 12.000, više od 6.500 ipovijeda katoličku vjeru i to uglavnom u rumunjskom dijelu Banata.

Značajan udio katolika u Bugarskoj čine i preobraćeni pravoslavci, a manji udio i muslimani i protestanti koji su prešli na katoličanstvo.

1610. godine Sofija je pod jurisdikcijom nadbiksupa barskog i primasa Srbije, Marina Bizzija. On Sofiju i Ćiprovce smješta u Srbiju. ^[2]

Izvori

↑ Bugarski statistički zavod, Službeni rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine, pristupljeno 12. lipnja 2012. (bug.)
↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Vanjske poveznice

GCatholic.org - Katolička Crkva u Bugarskoj (eng.)
Službene stranice Katoličke Crkve u Bugarskoj (bug.) (eng.)

[1] Bugarski statistički zavod, Službeni rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine, pristupljeno 12. lipnja 2012. (bug.)

[2] Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

[1]

[2]

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 '''[[Katolička Crkva]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]''' dio je svjetske [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], pod vodstvom pape i [[Rimska kurija|Rimske kurije]]. Prema broju vjernika druga je najveća kršćanska zajednica u Bugarskoj, odmah iza [[Bugarska pravoslavna crkva|Bugarske pravoslavne crkve]]. Katolička crkva u Bugarskoj svoje korijene vuče s početka [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]], iz vremena [[Pad Rimskog Carstva|Pada Zapadnog Rimskog Carstva]], a održala se sve do današnjih dana.
-Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, ukupno se 48.945 državljana Bugarske izjasnilo katolicima<ref> [http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R10.aspx Bugarski statistički zavod], ''Službeni rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine'', pristupljeno 12. lipnja 2012. {{bul oznaka}} </ref>, što je blagi porast u odnosu na popis iz [[2001.]] prema kojemu se katolicima izjasnilo 43.811 stanovnika. Ipak, to je i dalje manje od 53.074 katolika iz [[1992.]] godine. Većinski broj katolika su [[Bugari]], a među ostalim narodnim zajednicama značajni udio čine i [[Hrvati u Bugarskoj]].
+Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, ukupno se 48.945 državljana Bugarske izjasnilo katolicima<ref> [http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R10.aspx Bugarski statistički zavod], ''Službeni rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine'', pristupljeno 12. lipnja 2012. {{bug oznaka}} </ref>, što je blagi porast u odnosu na popis iz [[2001.]] prema kojemu se katolicima izjasnilo 43.811 stanovnika. Ipak, to je i dalje manje od 53.074 katolika iz [[1992.]] godine. Većinski broj katolika su [[Bugari]], a među ostalim narodnim zajednicama značajni udio čine i [[Hrvati u Bugarskoj]].
 Najviše katolika živjelo je u gradovima [[Svištov]]u i [[Plovdiv]]u, gdje su se pripadnici tada brojne kršćanske sekte [[Pavlićani|pavlićana]] u [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] preobratili na katoličku vjeru. Grad s najvećim udjelom katolika je [[Rakovski (grad)|Rakovski]] u [[Oblast Plovdiv|Plovdivskoj oblasti]]. [[Banatski Bugari]] su bugarska zajednica s najvišim udjelom katolika izvan matične zemlje, koji nastanjuju dijelove [[Srbija|Srbije]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. Od njih 12.000, više od 6.500 ipovijeda katoličku vjeru i to uglavnom u rumunjskom dijelu [[Banat]]a.
@@ Redak 9: / Redak 9: @@
 Značajan udio katolika u Bugarskoj čine i preobraćeni pravoslavci, a manji udio i [[muslimani]] i [[protestanti]] koji su prešli na katoličanstvo.
-. godine [[Sofija]] je pod jurisdikcijom nadbiksupa barskog i primasa Srbije, [[Marin Bizzi|Marina Bizzija]]. On Sofiju i [[Ćiprovci|Ćiprovce]] smješta u Srbiju. <ref>{{Cite book|last=Bizzi |first=Marin |authorlink= |coauthors=  |title=Iskušenja na putu 1610. godine, str.102.|year=1985|url=https://marinbizzi.wordpress.com/2011/06/19/9-dio/ |publisher=Opštinski arhiv Budva i Leksikografski zavod Crne Gore|location=Budva|id=}}</ref>
+. godine [[Sofija]] je pod jurisdikcijom nadbiksupa barskog i primasa Srbije, [[Marin Bizzi|Marina Bizzija]]. On Sofiju i [[Ćiprovci|Ćiprovce]] smješta u Srbiju. <ref>{{Citiranje knjige|last=Bizzi |first=Marin |authorlink= |coauthors=  |title=Iskušenja na putu 1610. godine, str.102.|year=1985|url=https://marinbizzi.wordpress.com/2011/06/19/9-dio/ |publisher=Opštinski arhiv Budva i Leksikografski zavod Crne Gore|location=Budva|id=}}</ref>
 == Izvori ==
@@ Redak 16: / Redak 16: @@
 == Vanjske poveznice ==
 * [http://www.gcatholic.org/dioceses/country/BG.htm GCatholic.org - Katolička Crkva u Bugarskoj] {{eng oznaka}}
-* [http://catholic-bg.org/ Službene stranice Katoličke Crkve u Bugarskoj] {{bul oznaka}} {{eng oznaka}}
+* [http://catholic-bg.org/ Službene stranice Katoličke Crkve u Bugarskoj] {{bug oznaka}} {{eng oznaka}}
 {{Katolička Crkva u Europi}}
 [[Kategorija:Katoličanstvo u Bugarskoj| ]]