More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Nisu prikazane 3 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Arthur Auwers.jpg|mini|[[Ernst Hildebrand]]: Portret Arthura Auwersa, 1900.]] | |||
'''Georg Friedrich Julius Arthur von Auwers''' ([[Göttingen]], [[12. rujna]] [[1838.]] – [[Berlin]], [[24. siječnja]] [[1915.]]), njemački astronom. Bavio se [[sferna astronomija|sfernom astronomijom]]. | '''Georg Friedrich Julius Arthur von Auwers''' ([[Göttingen]], [[12. rujna]] [[1838.]] – [[Berlin]], [[24. siječnja]] [[1915.]]), njemački astronom. Bavio se [[sferna astronomija|sfernom astronomijom]]. | ||
Rodio se od roditelja Gottfrieda Daniela Auwersa i Emme Christiane Sophie (r. Borkenstein).<ref>{{ | Rodio se od roditelja Gottfrieda Daniela Auwersa i Emme Christiane Sophie (r. Borkenstein).<ref>{{Citiranje knjige |language=eng.|title=The Biographical Encyclopedia of Astronomers |last=Hockey |first=Thomas |year=2009 |publisher=[[Springer Publishing]] |isbn=978-0-387-31022-0 |accessdate=22. kolovoza 2012. |url=http://www.springerreference.com/docs/html/chapterdbid/58089.html}}</ref> | ||
Pohađao je [[Sveučilište Georga Augusta u Göttingenu|Sveučilište Georga Augusta]] u Göttingenu. Radio je na [[Albertovo sveučilište u Königsbergu|Albertovom sveučilištu]]. Specijalizirao se za [[astrometrija|astrometriju]], čineći vrlo točna mjerenja položaja i kretanja zvijezda. Otkrio je [[dvostruka zvijezda|prateće zvijezde]] [[Sirius]]u i [[Procion]]u po učinku kretanja glavne zvijezde, u vrijeme kad teleskopi nisu bili dovoljno snažni za ih vizualno promatrati. Od 1866. je bio tajnikom [[Pruska akademija znanosti|Kraljevske pruske akademije znanosti]]. Od iste je godine redovni član te akademije kao njen astronom.<ref>[http://www.bbaw.de/die-akademie/akademiegeschichte/mitglieder-historisch/alphabetische-sortierung?altmitglied_id=86&letter=A Mitglieder der Vorgängerakademien]. Arthur von Auwers. Berlin-Brandenburgische Akademie der Wissenschaften, pristupljeno 11. veljače 2015.</ref> Od 1879. član Kraljevskog društva.<ref>[https://collections.royalsociety.org/Dserve.exe?dsqIni=Dserve.ini&dsqApp=Archive&dsqDb=Persons&dsqSearch=Code==%27NA7576%27&dsqCmd=Show.tcl Auwers, Arthur (1838 - 1915)] u Arhivu Kraljevskog društva, London (eng.)</ref> Američka akademija znanosti i umjetnosti u Cambridge, Massachusettsu izabrala ga je za svog člana. Od 1882. dopisni je član [[Bayerische Akademie der Wissenschaften|Bavarske akademije znanosti]]. Iste je godine izabran za člana akademije učenih [[Leopoldina|Leopoldine]].<ref>[http://www.leopoldina.org/de/mitglieder/mitgliederverzeichnis/member/1727/ Arthur von Auwers] na stranicama Njemačke akademije prirodoslovaca Leopoldina, pristupljeno 23. svibnja 2016.</ref> Vodio je ekspedicije radi mjerenja [[Venerin prijelaz|Venerinih]] [[Tranzit (astronomija)|prijelaza]] radi što točnijeg mjerenja udaljenosti od Zemlje do Sunca , te time izračunao dimenzije Sunčeva sustava. Sudjelovao je u njemačkim znanstvenim ekspedicijama 1874. u Luxoru i 1882. Punta Arenasu gdje je promatrao te prijelaze, radi određivanja Sunčeve [[paralaksa|paralakse]]. Pokrenuo je projekt kojim bi se ujedinili svi dostupni [[nebovid]]i. Za to se zanimao od objave svog kataloga [[maglica]] 1862. godine. Umro je u [[Berlin]]u. Grob mu je na berlinskom protestantskom [[groblje kod Halleskih vrata|groblju]] br. 1 kongregacija [[Jeruzalemska crkva (Berlin)|Jeruzalemske crkve]] i [[Deutscher Dom|Njemačke katedrale]]) u [[Kreuzberg]]u, južno od [[Halleska vrata (postaja podzemne željeznice)|Halleskih vrata]] (Hallesches Tor) (''Friedhof I der Jerusalems- und Neuen Kirchengemeinde''). | Pohađao je [[Sveučilište Georga Augusta u Göttingenu|Sveučilište Georga Augusta]] u Göttingenu. Radio je na [[Albertovo sveučilište u Königsbergu|Albertovom sveučilištu]]. Specijalizirao se za [[astrometrija|astrometriju]], čineći vrlo točna mjerenja položaja i kretanja zvijezda. Otkrio je [[dvostruka zvijezda|prateće zvijezde]] [[Sirius]]u i [[Procion]]u po učinku kretanja glavne zvijezde, u vrijeme kad teleskopi nisu bili dovoljno snažni za ih vizualno promatrati. Od 1866. je bio tajnikom [[Pruska akademija znanosti|Kraljevske pruske akademije znanosti]]. Od iste je godine redovni član te akademije kao njen astronom.<ref>[http://www.bbaw.de/die-akademie/akademiegeschichte/mitglieder-historisch/alphabetische-sortierung?altmitglied_id=86&letter=A Mitglieder der Vorgängerakademien]. Arthur von Auwers. Berlin-Brandenburgische Akademie der Wissenschaften, pristupljeno 11. veljače 2015.</ref> Od 1879. član Kraljevskog društva.<ref>[https://collections.royalsociety.org/Dserve.exe?dsqIni=Dserve.ini&dsqApp=Archive&dsqDb=Persons&dsqSearch=Code==%27NA7576%27&dsqCmd=Show.tcl Auwers, Arthur (1838 - 1915)] u Arhivu Kraljevskog društva, London (eng.)</ref> Američka akademija znanosti i umjetnosti u Cambridge, Massachusettsu izabrala ga je za svog člana. Od 1882. dopisni je član [[Bayerische Akademie der Wissenschaften|Bavarske akademije znanosti]]. Iste je godine izabran za člana akademije učenih [[Leopoldina|Leopoldine]].<ref>[http://www.leopoldina.org/de/mitglieder/mitgliederverzeichnis/member/1727/ Arthur von Auwers] na stranicama Njemačke akademije prirodoslovaca Leopoldina, pristupljeno 23. svibnja 2016.</ref> Vodio je ekspedicije radi mjerenja [[Venerin prijelaz|Venerinih]] [[Tranzit (astronomija)|prijelaza]] radi što točnijeg mjerenja udaljenosti od Zemlje do Sunca , te time izračunao dimenzije Sunčeva sustava. Sudjelovao je u njemačkim znanstvenim ekspedicijama 1874. u Luxoru i 1882. Punta Arenasu gdje je promatrao te prijelaze, radi određivanja Sunčeve [[paralaksa|paralakse]]. Pokrenuo je projekt kojim bi se ujedinili svi dostupni [[nebovid]]i. Za to se zanimao od objave svog kataloga [[maglica]] 1862. godine. Umro je u [[Berlin]]u. Grob mu je na berlinskom protestantskom [[groblje kod Halleskih vrata|groblju]] br. 1 kongregacija [[Jeruzalemska crkva (Berlin)|Jeruzalemske crkve]] i [[Deutscher Dom|Njemačke katedrale]]) u [[Kreuzberg]]u, južno od [[Halleska vrata (postaja podzemne željeznice)|Halleskih vrata]] (Hallesches Tor) (''Friedhof I der Jerusalems- und Neuen Kirchengemeinde''). | ||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
== Počasti == | == Počasti == | ||
* inozemni počasni član [[American Academy of Arts and Sciences|Američke akademije umjetnosti i znanosti]] (1880.)<ref name=AAAS>{{ | * inozemni počasni član [[American Academy of Arts and Sciences|Američke akademije umjetnosti i znanosti]] (1880.)<ref name=AAAS>{{Citiranje weba|title=Book of Members, 1780-2010: Chapter A|language=eng.|url=http://www.amacad.org/publications/BookofMembers/ChapterA.pdf|publisher=American Academy of Arts and Sciences|accessdate=27. travnja 2011.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110510021801/http://www.amacad.org/publications/BookofMembers/ChapterA.pdf|archivedate=10. svibnja 2011.|deadurl=no}}</ref> | ||
* [[Zlatna medalja Kraljevskoga astronomskog društva]] (1888.) | * [[Zlatna medalja Kraljevskoga astronomskog društva]] (1888.) | ||
* [[Medalja Jamesa Craiga Watsona]] (1891.) | * [[Medalja Jamesa Craiga Watsona]] (1891.) | ||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
* Sticker, Bernhard (1970). "Auwers, Arthur Julius Georg Friedrich von". [[Dictionary of Scientific Biography]]. 1. New York: Charles Scribner's Sons. pp. 339–340. {{ISBN|0-684-10114-9}}. | * Sticker, Bernhard (1970). "Auwers, Arthur Julius Georg Friedrich von". [[Dictionary of Scientific Biography]]. 1. New York: Charles Scribner's Sons. pp. 339–340. {{ISBN|0-684-10114-9}}. | ||
{{GLAVNIRASPORED:Auwers, Arthur}} | {{GLAVNIRASPORED:Auwers, Arthur}} | ||
[[Kategorija:Njemački astronomi]] | [[Kategorija:Njemački astronomi]] | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 19:57
Georg Friedrich Julius Arthur von Auwers (Göttingen, 12. rujna 1838. – Berlin, 24. siječnja 1915.), njemački astronom. Bavio se sfernom astronomijom.
Rodio se od roditelja Gottfrieda Daniela Auwersa i Emme Christiane Sophie (r. Borkenstein).[1]
Pohađao je Sveučilište Georga Augusta u Göttingenu. Radio je na Albertovom sveučilištu. Specijalizirao se za astrometriju, čineći vrlo točna mjerenja položaja i kretanja zvijezda. Otkrio je prateće zvijezde Siriusu i Procionu po učinku kretanja glavne zvijezde, u vrijeme kad teleskopi nisu bili dovoljno snažni za ih vizualno promatrati. Od 1866. je bio tajnikom Kraljevske pruske akademije znanosti. Od iste je godine redovni član te akademije kao njen astronom.[2] Od 1879. član Kraljevskog društva.[3] Američka akademija znanosti i umjetnosti u Cambridge, Massachusettsu izabrala ga je za svog člana. Od 1882. dopisni je član Bavarske akademije znanosti. Iste je godine izabran za člana akademije učenih Leopoldine.[4] Vodio je ekspedicije radi mjerenja Venerinih prijelaza radi što točnijeg mjerenja udaljenosti od Zemlje do Sunca , te time izračunao dimenzije Sunčeva sustava. Sudjelovao je u njemačkim znanstvenim ekspedicijama 1874. u Luxoru i 1882. Punta Arenasu gdje je promatrao te prijelaze, radi određivanja Sunčeve paralakse. Pokrenuo je projekt kojim bi se ujedinili svi dostupni nebovidi. Za to se zanimao od objave svog kataloga maglica 1862. godine. Umro je u Berlinu. Grob mu je na berlinskom protestantskom groblju br. 1 kongregacija Jeruzalemske crkve i Njemačke katedrale) u Kreuzbergu, južno od Halleskih vrata (Hallesches Tor) (Friedhof I der Jerusalems- und Neuen Kirchengemeinde).
Njegov sin Karl postao je poznati kemičar, koji je otkrio niz organskih reakcija koje danas zovemo Auwersova sinteza. Fizičar Otto von Auwers unuk je Arthura Auwersa.
Počasti
- inozemni počasni član Američke akademije umjetnosti i znanosti (1880.)[5]
- Zlatna medalja Kraljevskoga astronomskog društva (1888.)
- Medalja Jamesa Craiga Watsona (1891.)
- Zlatna medalja Catherine Wolfe Bruce (1899.)
- Mjesečev krater Auwers nosi njegovo ime.
Izvori
- ↑ Hockey, Thomas (2009) (engl.). The Biographical Encyclopedia of Astronomers. Springer Publishing. ISBN 978-0-387-31022-0. http://www.springerreference.com/docs/html/chapterdbid/58089.html Pristupljeno 22. kolovoza 2012.
- ↑ Mitglieder der Vorgängerakademien. Arthur von Auwers. Berlin-Brandenburgische Akademie der Wissenschaften, pristupljeno 11. veljače 2015.
- ↑ Auwers, Arthur (1838 - 1915) u Arhivu Kraljevskog društva, London (eng.)
- ↑ Arthur von Auwers na stranicama Njemačke akademije prirodoslovaca Leopoldina, pristupljeno 23. svibnja 2016.
- ↑ "Book of Members, 1780-2010: Chapter A" (engl.). American Academy of Arts and Sciences. Inačica arhivirana 10. svibnja 2011.. http://www.amacad.org/publications/BookofMembers/ChapterA.pdf Pristupljeno 27. travnja 2011.
Vanjske poveznice
- Bruce Medal page (eng.)
- Awarding of Bruce Medal (eng.)
- Awarding of RAS Gold Medal (eng.)
Osmrtnice
- AN 200 (1915) 185/186 (nje.)
- MNRAS 76 (1916) 284 (eng.)
- Obs 38 (1915) 177 (eng.)
Daljnja literatura
- Sticker, Bernhard (1970). "Auwers, Arthur Julius Georg Friedrich von". Dictionary of Scientific Biography. 1. New York: Charles Scribner's Sons. pp. 339–340. ISBN 0-684-10114-9.