Trakošćan: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Trakošćan'''-->{{dz|[[Trakošćan (Bednja)]]|naselje u općini [[Bednja]]}}
{{dz|[[Trakošćan (Bednja)]]|naselje u općini [[Bednja]]}}
[[Datoteka:Trakošćan 2007.JPG|mini|350px|desno|'''Dvorac Trakošćan''']]
[[Datoteka:Trakošćan 2007.JPG|mini|350px|desno|'''Dvorac Trakošćan''']]
'''Dvorac Trakošćan''' jedan je od najatraktivnijih [[dvorac]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]; nalazi se u  [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]], 23 km sjeveroistočno od [[Krapina|Krapine]], 40 km jugozapadno od [[Varaždin]]a; nadmorska visina 250 m. Najbliža mjesta su [[Macelj]] i [[Strahinčica]]. S oko 40.000 posjetitelja godišnje jedan je od najposjećenijih hrvatskih dvoraca. Prvi se put spominje u pisanim dokumentima još u 14. stoljeću.
'''Dvorac Trakošćan''' jedan je od najatraktivnijih [[dvorac]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]; nalazi se u  [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]], 23 km sjeveroistočno od [[Krapina|Krapine]], 40 km jugozapadno od [[Varaždin]]a; nadmorska visina 250 m. Najbliža mjesta su [[Macelj]] i [[Strahinčica]]. S oko 40.000 posjetitelja godišnje jedan je od najposjećenijih hrvatskih dvoraca. Prvi se put spominje u pisanim dokumentima još u 14. stoljeću.
== Ime ==
Naziv Trakošćan je na hrvatski preinačeni oblika riječi ''Drachenstein'', koji je bio prvi naziv za Trakošćan. Drachenstein u korijenu ima riječ drako, trako, u značenju [[zmaj]]a.<ref>ij: [https://narod.hr/dom-i-obitelj/zmaj-ispod-jezera-kljuc-u-dvorcu-trakoscan-ima-novi-escape-room '' Zmaj ispod jezera, ključ u dvorcu: Trakošćan ima novi ‘Escape room’'']. Narod.hr. 6. kolovoza 2025. Pristupljeno 7. kolovoza 2025.</ref>


== Povijest ==
== Povijest ==
Redak 10: Redak 13:
Više je puta proširivan i dograđivan. Znatnije dograđen [[1592.]], kada Draškovići podižu topničke kule s krovištem (ploča s grbom i natpisom Ivana II. Petra Draškovića iz 1592. na zapadnoj kuli). U to se doba dograđuje kat, povisuje središnja kula i oblikuje dvorište s arkadama. Ponovno se dograđuje tijekom [[18. stoljeće|18. st.]], kada kule dobivaju kruništa, glavna kula dobiva razvedenu lanternu, a oko tvrđave gradi se cinktura obrambenih objekata, zidova i kula.  
Više je puta proširivan i dograđivan. Znatnije dograđen [[1592.]], kada Draškovići podižu topničke kule s krovištem (ploča s grbom i natpisom Ivana II. Petra Draškovića iz 1592. na zapadnoj kuli). U to se doba dograđuje kat, povisuje središnja kula i oblikuje dvorište s arkadama. Ponovno se dograđuje tijekom [[18. stoljeće|18. st.]], kada kule dobivaju kruništa, glavna kula dobiva razvedenu lanternu, a oko tvrđave gradi se cinktura obrambenih objekata, zidova i kula.  


Zapušteni zamak obnavlja [[1850.]] – [[1860.]] podmaršal [[Juraj VI. Drašković|Juraj Drašković]] u rezidencijalni dvorac. Obnova je, u duhu [[romantizam|romantizma]], izvedena u [[neogotika|neogotičkome stilu]] uz istodobnu obnovu čitava okoliša, gdje je uređen park-šuma s rijetkim drvećem, umjetnim jezerom i vrtnim objektima. Istaknuti su elementi obnovljena dvorca: ulazna kula s pokretnim mostom i grbom Drašković-Malatinski iz 18. st., viteška dvorana s cjelovitim viteškim oklopima iz [[16. stoljeće|16. st.]] i zastavama Draškovićeva banderija iz 18. st., zbirka oružja s teškim bradaticama (Hackenbüchse), puškama i pištoljima na kolo te turskim oružjem, zbirka portreta Draškovića i njihovih rođaka ([[Nikola Zrinski]]) iz 16.-19. st., opus slikarice [[Julijana Erdödy-Drašković|Julijane Erdödy-Drašković]] iz druge polovice [[19. stoljeće|19. st.]], ciklus Četiri kontinenta M. Stroya, klavir C. Graffa, očuvana dvorska kuhinja, knjižnica. U parku je kapela sv. Ivana (»Januš«) iz [[1752.]] s kasnobaroknim namještajem.  
Zapušteni zamak obnavlja [[1850.]] – [[1860.]] podmaršal [[Juraj VI. Drašković|Juraj Drašković]] u rezidencijalni dvorac. Obnova je, u duhu [[romantizam|romantizma]], izvedena u [[neogotika|neogotičkome stilu]] uz istodobnu obnovu čitava okoliša, gdje je uređena [[park-šuma]] s rijetkim drvećem, umjetnim [[Trakošćansko jezero|jezerom]] i vrtnim objektima. Istaknuti su elementi obnovljena dvorca: [[ulazna kula s pokretnim mostom]] i grbom Drašković-Malatinski iz 18. st., viteška dvorana s cjelovitim viteškim oklopima iz [[16. stoljeće|16. st.]] i zastavama Draškovićeva [[banderija]] iz 18. st., zbirka oružja s teškim [[bradatica]]ma (Hackenbüchse), puškama i pištoljima na kolo te turskim oružjem, zbirka portreta Draškovića i njihovih rođaka ([[Nikola Zrinski]]) iz 16.-19. st., opus slikarice [[Julijana Erdödy-Drašković|Julijane Erdödy-Drašković]] iz druge polovice [[19. stoljeće|19. st.]], ciklus Četiri kontinenta M. Stroya, klavir C. Graffa, očuvana dvorska kuhinja, knjižnica. U parku je [[kapela sv. Ivana u Trakošćanu|kapela]] sv. Ivana (»Januš«) iz [[1752.]] s kasnobaroknim namještajem.  


Novije generacije obitelji Drašković povremeno borave u Trakošćanu sve do [[1944.]] godine kada se iseljavaju u [[Austrija|Austriju]]. Ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran.
Novije generacije obitelji Drašković povremeno borave u Trakošćanu sve do [[1944.]] godine kada se iseljavaju u [[Austrija|Austriju]]. Ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran.

Posljednja izmjena od 7. kolovoz 2025. u 02:49

Ovo je glavno značenje pojma Trakošćan. Za naselje u općini Bednja pogledajte Trakošćan (Bednja).
Dvorac Trakošćan

Dvorac Trakošćan jedan je od najatraktivnijih dvoraca u Hrvatskoj; nalazi se u Hrvatskom zagorju, 23 km sjeveroistočno od Krapine, 40 km jugozapadno od Varaždina; nadmorska visina 250 m. Najbliža mjesta su Macelj i Strahinčica. S oko 40.000 posjetitelja godišnje jedan je od najposjećenijih hrvatskih dvoraca. Prvi se put spominje u pisanim dokumentima još u 14. stoljeću.

Ime

Naziv Trakošćan je na hrvatski preinačeni oblika riječi Drachenstein, koji je bio prvi naziv za Trakošćan. Drachenstein u korijenu ima riječ drako, trako, u značenju zmaja.[1]

Povijest

Pogreška pri izradbi sličice:
Unutrašnjost dvorca
Datoteka:Dvorac Trakoscan (15).JPG
Unutar dvorca

Dvorac je podignut u 13. stoljeću kao manji burg u sustavu utvrda Zagorske kneževine. U osnovi dvorca prepoznatljive su značajke jednostavnih romaničkih burgova 12.-13. st. Od mnogobrojnih se feudalnih gospodara ističu Celjski grofovi, Jan Vitovec, Korvini, a nakon raspada Zagorske kneževine kao posebno vlastelinstvo uživaju ga Gyulayi, a od 1568. Draškovići.

Više je puta proširivan i dograđivan. Znatnije dograđen 1592., kada Draškovići podižu topničke kule s krovištem (ploča s grbom i natpisom Ivana II. Petra Draškovića iz 1592. na zapadnoj kuli). U to se doba dograđuje kat, povisuje središnja kula i oblikuje dvorište s arkadama. Ponovno se dograđuje tijekom 18. st., kada kule dobivaju kruništa, glavna kula dobiva razvedenu lanternu, a oko tvrđave gradi se cinktura obrambenih objekata, zidova i kula.

Zapušteni zamak obnavlja 1850.1860. podmaršal Juraj Drašković u rezidencijalni dvorac. Obnova je, u duhu romantizma, izvedena u neogotičkome stilu uz istodobnu obnovu čitava okoliša, gdje je uređena park-šuma s rijetkim drvećem, umjetnim jezerom i vrtnim objektima. Istaknuti su elementi obnovljena dvorca: ulazna kula s pokretnim mostom i grbom Drašković-Malatinski iz 18. st., viteška dvorana s cjelovitim viteškim oklopima iz 16. st. i zastavama Draškovićeva banderija iz 18. st., zbirka oružja s teškim bradaticama (Hackenbüchse), puškama i pištoljima na kolo te turskim oružjem, zbirka portreta Draškovića i njihovih rođaka (Nikola Zrinski) iz 16.-19. st., opus slikarice Julijane Erdödy-Drašković iz druge polovice 19. st., ciklus Četiri kontinenta M. Stroya, klavir C. Graffa, očuvana dvorska kuhinja, knjižnica. U parku je kapela sv. Ivana (»Januš«) iz 1752. s kasnobaroknim namještajem.

Novije generacije obitelji Drašković povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944. godine kada se iseljavaju u Austriju. Ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran.

Od 1953. u dvorcu je stalna muzejska postava, koja osim vjerne rekonstrukcije ambijenata iz razdoblja obnove sadrži vrijedne primjerke baroknoga namještaja i sitnih predmeta. Dvorac je u vlasništvu Republike Hrvatske.

Zanimljivosti

  • Ugledni turistički časopis Conde Nast Traveler uvrstio je 2017. godine Trakošćan među 12 najljepših europskih dvoraca.[2]

Povezani članci

Izvori

  1. ij: Zmaj ispod jezera, ključ u dvorcu: Trakošćan ima novi ‘Escape room’. Narod.hr. 6. kolovoza 2025. Pristupljeno 7. kolovoza 2025.
  2. Varazdinski.hr, Domagoj Sever: LJEPOTAN Trakošćan među 12 najljepših europskih dvoraca, uz bok Neuschwansteinu!, 18. ožujka 2017. (pristpljeno 19. ožujka 2017.)

Vanjske poveznice

  • Dvor Trakošćan. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

Ostali projekti

Pogreška pri izradbi sličice: U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Trakošćan

Službene stranice