Razlika između inačica stranice »Rafo Arneri«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (skini nepotrebne znakove) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Rafo Arneri''' ([[1837.]] – [[1899.]]), hrvatski [[političar]], saborski zastupnik, hrvatski narodni preporoditelj. Brat je [[Jernom Arneri|Jeronima]], hrvatskog političara i visokog lokalnog dužnosnika. Sin [[Roko Arneri|Roko]] također je bio aktivan u politici i pristaša pravaške političke struje.<ref name="Foretić">Vinko Foretić (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=849 Arneri], Hrvatski biografski leksikon LZMK. Pristupljeno 29. lipnja 2016.</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Trenutačna izmjena od 12:11, 16. ožujka 2022.
Rafo Arneri (1837. – 1899.), hrvatski političar, saborski zastupnik, hrvatski narodni preporoditelj. Brat je Jeronima, hrvatskog političara i visokog lokalnog dužnosnika. Sin Roko također je bio aktivan u politici i pristaša pravaške političke struje.[1]
Životopis
Rodio se je 1837. godine od oca Vlaha iz korčulanske plemićke obitelji Arneri. Obnašao je dužnost notara u Korčuli. Od 1861. do smrti vodio je hrvatski narodni preporod u gradu Korčuli. Jedan je od istaknutijih hrvatskih političara u austrijskoj carskoj pokrajini Dalmaciji. Nakon što je Narodna stranka pobijedila na općinskim izborima 1871., prvi je načelnik u Korčuli vraćene hrvatstvu. Suosnivač iste godine društva Narodna slavjanska čitaonica u Korčuli (poslije Hrvatska čitaonica), kojem je bio i predsjednik. Načelnik je bio u mandatima od 1871. – 1878. te 1880. – 1888. godine. Od izbora 1870. pa do 1876. zastupnik je vanjskih općina Korčule, Pelješca i Stona u Dalmatinskom saboru. [1]
Narodnu stranku na otoku Korčuli vodio je do 1875., nakon čega ga je zamijenio Josip Zaffron, njegov politički istomišljenik. Zaffron ga je zamijenio poslije i na drugoj dužnosti. Kad je 1888. Rafo Arneri dao ostavku na mjestu načelnika korčulanske općine, Josip Zaffron tadašnji zastupnik grada Korčule[2] u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću, preuzeo je njegov položaj.[3]
Kad je na političku pozornicu u Kraljevini Dalmaciji stupila Stranka prava (1892. – 1893.), Arneri je prišao toj stranci. Naprjedovao je do vrha. Bio je odbornik u Izvršnom odboru. [1]
Dugo je godina izvješćivao za zadarski Narodni list. Dio Arnerijeva dopisivanja pohranjen je u zadarskom povijesnom arhivu. Arnerijevim političkim putem pošli su i brat i sin. Kad je umro, objavljeno je više prigodnih pjesama. Vicko Mihaljević, poznati splitski gradonačelnik hrvatskog duha, također je objavio pjesmu posvećenu Arneriju.[1]
Djela
- Objavio je 1875. godine trogodišnji izvještaj o ekonomskom poslovanju općine (Narodni list, br. 12, u izvanrednom prilogu uz prilog Il Nazionale). [1]
- Napisao je autobiografiju na talijanskom jeziku. [1]
- Kratki životopis s popisom djelâ Petra Kanavelovića (Katolička Dalmacija, 1891). [1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Vinko Foretić (1983): Arneri, Hrvatski biografski leksikon LZMK. Pristupljeno 29. lipnja 2016.
- ↑ 980, Kačić. Korčulanska crkva sv. Justine: mauzolej biskupa Ivana Zaffrona
- ↑ Šime Peričić: Doprinos Rafe Arnerija hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 47/2005., str. 332., 334.
- Könyvtár - Hungaricana Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.), str. 42.