Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Frambezija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 7: Redak 7:
| MedlinePlus = 001341
| MedlinePlus = 001341
}}-->
}}-->
'''Frambezija''' (također poznata kao '''tropska frambezija''', '''timoza''', '''tropski papilom''', '''parangi''', '''bouba''', '''frambösie''',<ref name="Bolognia">{{cite book |author=Rapini RP; Bolognia JL; Jorizzo JL. |title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007 |pages= |isbn=1-4160-2999-0 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref> te '''pian'''<ref name="Andrews">{{cite book |author=James WD; Berger TG; et al. |title=Andrews' Diseases of the Skin: clinical Dermatology |publisher=Saunders Elsevier |location= |year=2006 |pages= |isbn=0-7216-2921-0 |oclc=62736861 |doi= |accessdate=}}</ref>) je vrsta tropske zarazne bolesti kože, kostiju i zglobova uzrokovana spirohetnom bakterijom ''Treponema pallidum pertenue.''<ref name=Mit2012>{{cite journal|last=Mitjà O|last2=Hays R|last3=Rinaldi AC|last4=McDermott R|last5= Bassat Q|title=New treatment schemes for yaws: the path toward eradication|journal=Clinical Infectious Diseases|year=2012|volume=55|issue=3|pages=406–412|doi=10.1093/cid/cis444|format=pdf|url=http://cid.oxfordjournals.org/content/55/3/406.long|pmid=22610931}}</ref><ref name=Mit2013>{{cite journal|last=Mitjà O|last2=Asiedu K|last3=Mabey D|title=Yaws|journal=Lancet|year=2013|volume=381|issue=9868|pages=763–773|doi=10.1016/S0140-6736(12)62130-8|pmid=23415015}}</ref> Bolest započinje okruglom tvrdom oteklinom na koži, radijusa 2 do 5 centimetara.<ref name=Mit2013/> Ova promjena se u može u sredini otvoriti, formirajući  [[čir]].<ref name=Mit2013/> Ova prvotna kožna promjena obično zacijeli kroz tri do šest mjeseci.<ref name=WHO2014/> Nakon više tjedana ili godina, javlja se bol u zglobovima i kostima, [[umork (medicinski)|umor]], te nove promjene kože.<ref name=Mit2013/> Koža [[ruku|dlanova]] i tabana postaje zadebljana te također mogu nastati čirevi.<ref name=WHO2014/> Kosti (pogotovo nosne) mogu postati deformirane.<ref name=WHO2014/> Nakon pet ili više godina javljaju se ožiljkaste promjene na velikim površinama kože.<ref name=Mit2013/>
'''Frambezija''' (također poznata kao '''tropska frambezija''', '''timoza''', '''tropski papilom''', '''parangi''', '''bouba''', '''frambösie''',<ref name="Bolognia">{{Citiranje knjige |author=Rapini RP; Bolognia JL; Jorizzo JL. |title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007 |pages= |isbn=1-4160-2999-0 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref> te '''pian'''<ref name="Andrews">{{Citiranje knjige |author=James WD; Berger TG; et al. |title=Andrews' Diseases of the Skin: clinical Dermatology |publisher=Saunders Elsevier |location= |year=2006 |pages= |isbn=0-7216-2921-0 |oclc=62736861 |doi= |accessdate=}}</ref>) je vrsta tropske zarazne bolesti kože, kostiju i zglobova uzrokovana spirohetnom bakterijom ''Treponema pallidum pertenue.''<ref name=Mit2012>{{cite journal|last=Mitjà O|last2=Hays R|last3=Rinaldi AC|last4=McDermott R|last5= Bassat Q|title=New treatment schemes for yaws: the path toward eradication|journal=Clinical Infectious Diseases|year=2012|volume=55|issue=3|pages=406–412|doi=10.1093/cid/cis444|format=pdf|url=http://cid.oxfordjournals.org/content/55/3/406.long|pmid=22610931}}</ref><ref name=Mit2013>{{cite journal|last=Mitjà O|last2=Asiedu K|last3=Mabey D|title=Yaws|journal=Lancet|year=2013|volume=381|issue=9868|pages=763–773|doi=10.1016/S0140-6736(12)62130-8|pmid=23415015}}</ref> Bolest započinje okruglom tvrdom oteklinom na koži, radijusa 2 do 5 centimetara.<ref name=Mit2013/> Ova promjena se u može u sredini otvoriti, formirajući  [[čir]].<ref name=Mit2013/> Ova prvotna kožna promjena obično zacijeli kroz tri do šest mjeseci.<ref name=WHO2014/> Nakon više tjedana ili godina, javlja se bol u zglobovima i kostima, [[umork (medicinski)|umor]], te nove promjene kože.<ref name=Mit2013/> Koža [[ruku|dlanova]] i tabana postaje zadebljana te također mogu nastati čirevi.<ref name=WHO2014/> Kosti (pogotovo nosne) mogu postati deformirane.<ref name=WHO2014/> Nakon pet ili više godina javljaju se ožiljkaste promjene na velikim površinama kože.<ref name=Mit2013/>


Frambezija se prenosi izravnim kontaktom s tekućinom koja izlazi iz kožnih lezija zaražene osobe.<ref name=WHO2014/> Kontakt uglavnom nije seksualne naravi.<ref name=WHO2014/> Bolest je česta u djece, među kojom se lako širi za vrijeme zajedničke igre.<ref name=Mit2013/> Ostale slične treponemske bolesti uključuju [[Nevenerični endemski sifilis|bejel]] (''Treponema pallidum endemicum''), [[pinta (bolest)|pintu]] (''Treponema pallidum carateum''), te [[sifilis]] (''Treponema pallidum pallidum'').<ref name=WHO2014/> Frambezija se uglavnom dijagnosticira prema pojavi tipičnih kožnih promjena.<ref name=WHO2014/> Testovi za [[protutijela]] u serumu mogu biti korisni, no ne razlikuju trenutnu infekciju i preboljenu bolest.<ref name=WHO2014/> [[Reakcija lančane polimeraze]] (PCR) je najtočnija metoda za dijagnozu.<ref name=WHO2014/>
Frambezija se prenosi izravnim kontaktom s tekućinom koja izlazi iz kožnih lezija zaražene osobe.<ref name=WHO2014/> Kontakt uglavnom nije seksualne naravi.<ref name=WHO2014/> Bolest je česta u djece, među kojom se lako širi za vrijeme zajedničke igre.<ref name=Mit2013/> Ostale slične treponemske bolesti uključuju [[Nevenerični endemski sifilis|bejel]] (''Treponema pallidum endemicum''), [[pinta (bolest)|pintu]] (''Treponema pallidum carateum''), te [[sifilis]] (''Treponema pallidum pallidum'').<ref name=WHO2014/> Frambezija se uglavnom dijagnosticira prema pojavi tipičnih kožnih promjena.<ref name=WHO2014/> Testovi za [[protutijela]] u serumu mogu biti korisni, no ne razlikuju trenutnu infekciju i preboljenu bolest.<ref name=WHO2014/> [[Reakcija lančane polimeraze]] (PCR) je najtočnija metoda za dijagnozu.<ref name=WHO2014/>
Redak 13: Redak 13:
Prevencija se djelomično provodi izlječenjem zaraženih, smanjujući tako rizik prijenosa bolesti.<ref name=WHO2014/> U područjima gdje je ova bolest česta učinkovita mjera može biti i liječenje cijele društvene skupine.<ref name=WHO2014/> Poboljšanje higijenskih i sanitarnih uvjeta također smanjuje prijenos bolesti.<ref name=WHO2014/> Za liječenje se uglavnom koriste [[antibiotici]] poput peroralne primjene [[azitromicina]] ili parenteralne primjene [[benzatin penicilina]].<ref name=WHO2014/> Bez liječenja, u 10% slučajeva javljaju se fizički deformiteti. <ref name=WHO2014/>
Prevencija se djelomično provodi izlječenjem zaraženih, smanjujući tako rizik prijenosa bolesti.<ref name=WHO2014/> U područjima gdje je ova bolest česta učinkovita mjera može biti i liječenje cijele društvene skupine.<ref name=WHO2014/> Poboljšanje higijenskih i sanitarnih uvjeta također smanjuje prijenos bolesti.<ref name=WHO2014/> Za liječenje se uglavnom koriste [[antibiotici]] poput peroralne primjene [[azitromicina]] ili parenteralne primjene [[benzatin penicilina]].<ref name=WHO2014/> Bez liječenja, u 10% slučajeva javljaju se fizički deformiteti. <ref name=WHO2014/>


Od 2012. godine, frambezija je česta bolest u barem 14 [[tropskih zemalja]].<ref name=Mit2013/><ref name=WHO2014/> Bolest zahvaća samo ljude.<ref name=WHO2014>{{cite web|title=Yaws  Fact sheet N°316|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs316/en/|work=World Health Organization|accessdate=27 February 2014|date=February 2014}}</ref> 50-tih i 60-ih godina 20.stoljeća [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) je umalo eradicirala frambeziju.<ref name=WHO2014/> Od tada se broj zaraženih ipak povećao te SZO ponovno nastoji eradicirati ovu bolest do 2020. godine.<ref name=WHO2014/> Prema posljednjoj procjeni 1995. godine, broj zaraženih bio je veći od 500,000.<ref name=Mit2012/> Iako je bolest prvi puta opisao [[Willem Piso]] 1679. godine, arheološki dokazi ukazaju da je bolest bila prisutna u ljudi već prije 1.6 milijuna godina.<ref name=Mit2013/>
Od 2012. godine, frambezija je česta bolest u barem 14 [[tropskih zemalja]].<ref name=Mit2013/><ref name=WHO2014/> Bolest zahvaća samo ljude.<ref name=WHO2014>{{Citiranje weba|title=Yaws  Fact sheet N°316|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs316/en/|work=World Health Organization|accessdate=27 February 2014|date=February 2014}}</ref> 50-tih i 60-ih godina 20.stoljeća [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) je umalo eradicirala frambeziju.<ref name=WHO2014/> Od tada se broj zaraženih ipak povećao te SZO ponovno nastoji eradicirati ovu bolest do 2020. godine.<ref name=WHO2014/> Prema posljednjoj procjeni 1995. godine, broj zaraženih bio je veći od 500,000.<ref name=Mit2012/> Iako je bolest prvi puta opisao [[Willem Piso]] 1679. godine, arheološki dokazi ukazaju da je bolest bila prisutna u ljudi već prije 1.6 milijuna godina.<ref name=Mit2013/>


==Izvori==
==Izvori==

Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 08:49

Frambezija (također poznata kao tropska frambezija, timoza, tropski papilom, parangi, bouba, frambösie,[1] te pian[2]) je vrsta tropske zarazne bolesti kože, kostiju i zglobova uzrokovana spirohetnom bakterijom Treponema pallidum pertenue.[3][4] Bolest započinje okruglom tvrdom oteklinom na koži, radijusa 2 do 5 centimetara.[4] Ova promjena se u može u sredini otvoriti, formirajući čir.[4] Ova prvotna kožna promjena obično zacijeli kroz tri do šest mjeseci.[5] Nakon više tjedana ili godina, javlja se bol u zglobovima i kostima, umor, te nove promjene kože.[4] Koža dlanova i tabana postaje zadebljana te također mogu nastati čirevi.[5] Kosti (pogotovo nosne) mogu postati deformirane.[5] Nakon pet ili više godina javljaju se ožiljkaste promjene na velikim površinama kože.[4]

Frambezija se prenosi izravnim kontaktom s tekućinom koja izlazi iz kožnih lezija zaražene osobe.[5] Kontakt uglavnom nije seksualne naravi.[5] Bolest je česta u djece, među kojom se lako širi za vrijeme zajedničke igre.[4] Ostale slične treponemske bolesti uključuju bejel (Treponema pallidum endemicum), pintu (Treponema pallidum carateum), te sifilis (Treponema pallidum pallidum).[5] Frambezija se uglavnom dijagnosticira prema pojavi tipičnih kožnih promjena.[5] Testovi za protutijela u serumu mogu biti korisni, no ne razlikuju trenutnu infekciju i preboljenu bolest.[5] Reakcija lančane polimeraze (PCR) je najtočnija metoda za dijagnozu.[5]

Prevencija se djelomično provodi izlječenjem zaraženih, smanjujući tako rizik prijenosa bolesti.[5] U područjima gdje je ova bolest česta učinkovita mjera može biti i liječenje cijele društvene skupine.[5] Poboljšanje higijenskih i sanitarnih uvjeta također smanjuje prijenos bolesti.[5] Za liječenje se uglavnom koriste antibiotici poput peroralne primjene azitromicina ili parenteralne primjene benzatin penicilina.[5] Bez liječenja, u 10% slučajeva javljaju se fizički deformiteti. [5]

Od 2012. godine, frambezija je česta bolest u barem 14 tropskih zemalja.[4][5] Bolest zahvaća samo ljude.[5] 50-tih i 60-ih godina 20.stoljeća Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je umalo eradicirala frambeziju.[5] Od tada se broj zaraženih ipak povećao te SZO ponovno nastoji eradicirati ovu bolest do 2020. godine.[5] Prema posljednjoj procjeni 1995. godine, broj zaraženih bio je veći od 500,000.[3] Iako je bolest prvi puta opisao Willem Piso 1679. godine, arheološki dokazi ukazaju da je bolest bila prisutna u ljudi već prije 1.6 milijuna godina.[4]

Izvori

  1. Rapini RP; Bolognia JL; Jorizzo JL. (2007). Dermatology: 2-Volume Set. St. Louis: Mosby. ISBN 1-4160-2999-0 
  2. James WD; Berger TG; et al. (2006). Andrews' Diseases of the Skin: clinical Dermatology. Saunders Elsevier. ISBN 0-7216-2921-0. OCLC 62736861 
  3. 3,0 3,1 Mitjà O; Hays R; Rinaldi AC; McDermott R; Bassat Q (2012). "New treatment schemes for yaws: the path toward eradication" (pdf). Clinical Infectious Diseases 55 (3): 406–412. doi:10.1093/cid/cis444. PMID 22610931. http://cid.oxfordjournals.org/content/55/3/406.long 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 Mitjà O; Asiedu K; Mabey D (2013). "Yaws". Lancet 381 (9868): 763–773. doi:10.1016/S0140-6736(12)62130-8. PMID 23415015 
  5. 5,00 5,01 5,02 5,03 5,04 5,05 5,06 5,07 5,08 5,09 5,10 5,11 5,12 5,13 5,14 5,15 5,16 5,17 "Yaws Fact sheet N°316". World Health Organization. veljača 2014. http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs316/en/ Pristupljeno 27. veljača 2014. 
Sadržaj