Samostan Montserrat: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
==Samostan== | ==Samostan== | ||
[[ | [[Datoteka:Claustro de la Santa Cueva de Montserrat.JPG|thumb|150px|Klaustar samostana]] | ||
Samostan ima vrijedan kip [[Majka Božja Montserratska|Crne Gospe od Montserrata]]. Prema predaji, ovaj su [[kip]] pronašli [[pastir|pastiri]] u [[Montserrat (planina)|gorju Montserrat]] [[808.]] godine. To čudo je potaklo grofa [[Barcelona|Barcelone]] da tamo sagradi samostan.<ref>[http://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/4794-sveta-marija-crna-gospa-u-montserratu ''Sveta Marija - Crna Gospa u Montserratu''], sveci.net, preuzeto 2. prosinca 2015.</ref> | Samostan ima vrijedan kip [[Majka Božja Montserratska|Crne Gospe od Montserrata]]. Prema predaji, ovaj su [[kip]] pronašli [[pastir|pastiri]] u [[Montserrat (planina)|gorju Montserrat]] [[808.]] godine. To čudo je potaklo grofa [[Barcelona|Barcelone]] da tamo sagradi samostan.<ref>[http://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/4794-sveta-marija-crna-gospa-u-montserratu ''Sveta Marija - Crna Gospa u Montserratu''], sveci.net, preuzeto 2. prosinca 2015.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 03:45
Samostan Montserrat, punim imenom Santa Maria de Montserrat (španjolski: Monasterio de Montserrat) je benediktinska opatija, koja se nalazi na planini Montserrat, u Kataloniji u Španjolskoj. Glavno je svetište u Kataloniji.
Povijest[uredi]
Samostan je stoljećima bio vjersko i političko središte Katalonije. Prvi spomen datira iz kasnog 9. stoljeća. Godine 1025. osnovan je današnji benediktinski samostan, koji je sagrađen u romaničkom stilu. Na rang opatije uzdignuo ga je 1410. protupapa Benedikt XIII. U 1592. je sagrađena i posvećena nova katedrala izgrađena u renesansnom stilu s elementima gotičke arhitekture. U 1811. samostan je spaljen od strane Napoleonove vojske. Bio je pod ruševinama do 1844. kada je započela obnova i dogradnja, što je trajalo do 1948. godine.
Samostan[uredi]
Samostan ima vrijedan kip Crne Gospe od Montserrata. Prema predaji, ovaj su kip pronašli pastiri u gorju Montserrat 808. godine. To čudo je potaklo grofa Barcelone da tamo sagradi samostan.<ref>Sveta Marija - Crna Gospa u Montserratu, sveci.net, preuzeto 2. prosinca 2015.</ref>
Unutar samostanskoga kompleksa nalaze se ostatci romaničkoga portala iz 12. stoljeća i gotičkoga klaustra iz 15. stoljeća. U samostanskom okružju nalazi se križni put izrađen početkom 20. stoljeća i špilja s kapelom iz 12. stoljeća.
U opatiji je od ranoga srednjega vijeka djelovala glasovita samostanska škola, posebno poznata po njegovanju duhovne glazbe. Ovdje je i knjižnica koja ima vrlo vrijedne rukopise od kojih su neki među najstarijima na svijetu.<ref>La impremta a Montserrat, La literatura catalana a Internet, lletra.uoc.edu, preuzeto 2. prosinca 2015.</ref> Knjižnica ima više od 250 000 knjiga. Uz to postoje i značajne pretpovijesna i egipatska zbirka. U samostanu su brojna umjetnička djela poznatih slikara i kipara, poput El Greca, Salvadora Dalija, Pabla Picassa, Francisca de Zurbarána, Jusepea de Ribere i Caravaggia. Samostan je od 1918. godine imao vlastitu tiskaru.<ref>Montserrat, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 26. veljače 2016.</ref>
Samostan je pohodio i sveti Ignacije Lojolski, a danas je poznato hodočasničko i turističko odredište.
Izvori[uredi]
- Bilješke i literatura
Vanjsek poveznice[uredi]
- Mrežna mjesta
- Abadia de Montserrat, službene stranice benediktinske opatije