Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kiprijan Relić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kiprijan Relić'''-->'''Kiprijan Relić''' ([[Zadar]], [[2. veljače]] [[1904.]] - [[Jasenovac]], nakon [[22. studenoga]] [[1941.]]), bio je [[Srpska Pravoslavna Crkva|pravoslavni]] svećenik, potpisnik [[Vukovarska rezolucija|Vukovarske rezolucije]] i protivnik prisilnih vjerskih prijelaza [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]].
Kiprijan Relić''' ([[Zadar]], [[2. veljače]] [[1904.]] - [[Jasenovac]], nakon [[22. studenoga]] [[1941.]]), bio je [[Srpska Pravoslavna Crkva|pravoslavni]] svećenik, potpisnik [[Vukovarska rezolucija|Vukovarske rezolucije]] i protivnik prisilnih vjerskih prijelaza [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]].


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 20:58

Kiprijan Relić (Zadar, 2. veljače 1904. - Jasenovac, nakon 22. studenoga 1941.), bio je pravoslavni svećenik, potpisnik Vukovarske rezolucije i protivnik prisilnih vjerskih prijelaza Srba tijekom Drugoga svjetskog rata.

Životopis

Kiprijan Relić je rođen 2. veljače 1904. godine u Zadru. Roditelji su mu bili Srbi katolici, pa je i on sam odgajan u rimokatoličkom duhu, te je završio i rimokatoličku bogosloviju. Nakon toga prešao je u pravoslavlje, a u srijemskom manastiru Fenek (u blizini Jakova) se zamonašuje. 1929. godine rukopoložen je u čin jerođakona, a u čin jeromonaha 1931. godine.

Služba

Od 1935. do 1940. godine, bio je svećenik u Mikluševcima, a od 1940. do smrti u Veri.

Sukob s vlašću i smrt

Nakon uspostavljanja Banovine Hrvatske, postaje jedan od potpisnika Vukovarske rezolucije (kao predstavnik pravoslavnog svećenstva), kojom se od centralne vlasti u Kraljevini Jugoslaviji zahtijevalo izuzeće Vukovarskog kotara iz Banovine Hrvatske, odnosno pripajanje Dunavskoj banovini.[1]

Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske stao je u obranu srpskoga stanovništva od nasilnog pokrštavanja. Zbog svog katoličkog podrijetla, nova vlast mu je nudila vraćanje rimokatoličkoj vjeri uz razne povlastice, ali je on to odbio. U rujnu 1941. godine, ustaška vlast ga je uhitila i deportirala u Sabirni logor Jasenovac. Ubijen je u skupini od 60 logoraša zbog odmazde za bijeg dvojice zatočenika (bijeg se zbio 22. studenoga 1941. godine).

Literatura

  • Velibor V. Džomić: Ustaški zločini nad srpskim sveštenicima, 1995. Cetinje:Svetigora[2]

Izvori

  1. (srp.) Granice pod velom tajne, pristupljeno 27. studenoga 2015. godine
  2. (srp.) Dio knjige vezan za Kiprijana Relića, pristupljeno 11. prosinca 2015. godine