More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kromonema''' je glavni dio [[kromosom]]a. To je dvostruka nit koju čine molekule [[DNK]]. Djelimice je ravna, a jedan dio je namotan oko malih grudica bjelančevina ([[histon]]a) koje nazivamo [[nukleosom]]ima.<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 74</ref> | |||
Kromonema je dio [[kromatida]] koji ne prihvaća boju ([[histon]], bjelančevina, oko 60 [[aminokiselina]]).<ref name="VEF">{{ | Kromonema je dio [[kromatida]] koji ne prihvaća boju ([[histon]], bjelančevina, oko 60 [[aminokiselina]]).<ref name="VEF">{{Citiranje weba|title=Stanični organeli - jezgra i kromosomi|url=http://www.vef.unizg.hr/org/biologija/zologija/resources/Stanicni%20organeli%20-%20jezgra%20i%20kromosomi.ppt|work=|publisher=Veterinarski fakultet u Zagrebu|page=13|accessdate=16. listopada 2015.}}</ref> | ||
Kromonemska se struktura može uočiti na svjetlosnomikroskopskoj snimci [[interfaza|interfazne]] jezgre koja je obojena karminom, orceinom ili primjenom Feulgenove nuklealne reakcije. Kromonemska je struktura gusta i zrnata.Ta su zrnca optički presjeci kroz kromosomske niti. Ondje gdje se [[kromatin]] jače spiralizirao, tu su zrnca jače obojena i krupnija, tzv. [[kromocentar|kromocentri]].<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [https://web.archive.org/web/20150203053242/http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref> | Kromonemska se struktura može uočiti na svjetlosnomikroskopskoj snimci [[interfaza|interfazne]] jezgre koja je obojena karminom, orceinom ili primjenom Feulgenove nuklealne reakcije. Kromonemska je struktura gusta i zrnata.Ta su zrnca optički presjeci kroz kromosomske niti. Ondje gdje se [[kromatin]] jače spiralizirao, tu su zrnca jače obojena i krupnija, tzv. [[kromocentar|kromocentri]].<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [https://web.archive.org/web/20150203053242/http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref> | ||
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 16:01
Kromonema je glavni dio kromosoma. To je dvostruka nit koju čine molekule DNK. Djelimice je ravna, a jedan dio je namotan oko malih grudica bjelančevina (histona) koje nazivamo nukleosomima.[1]
Kromonema je dio kromatida koji ne prihvaća boju (histon, bjelančevina, oko 60 aminokiselina).[2]
Kromonemska se struktura može uočiti na svjetlosnomikroskopskoj snimci interfazne jezgre koja je obojena karminom, orceinom ili primjenom Feulgenove nuklealne reakcije. Kromonemska je struktura gusta i zrnata.Ta su zrnca optički presjeci kroz kromosomske niti. Ondje gdje se kromatin jače spiralizirao, tu su zrnca jače obojena i krupnija, tzv. kromocentri.[3]
Kromonema je vlaknasta struktura u profazi kondenzacije DNK. U metafazi razmatramo ih kao dio kromatida.
Izvori
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 74
- ↑ "Stanični organeli - jezgra i kromosomi". Veterinarski fakultet u Zagrebu. str. 13. http://www.vef.unizg.hr/org/biologija/zologija/resources/Stanicni%20organeli%20-%20jezgra%20i%20kromosomi.ppt Pristupljeno 16. listopada 2015.
- ↑ Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije stanice, Biološki odsjek PMF-a Zagreb