Razlika između inačica stranice »Preseljenje Poljaka iz Bosne i Hercegovine u Poljsku 1946.«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Preseljenje Poljaka iz Bosne i Hercegovine u Poljsku 1946.'''-->'''Preseljenje Poljaka iz Bosne i Hercegovine u Poljsku [[1946.]]''' je bila mjera [[preseljenje stanovništva|preseljenja stanovništva]] koju je poduzela Titova [[Jugoslavija]].  
'''Preseljenje Poljaka iz Bosne i Hercegovine u Poljsku [[1946.]]''' je bila mjera [[preseljenje stanovništva|preseljenja stanovništva]] koju je poduzela Titova [[Jugoslavija]].  
Bio je to prvi slučaj organiziranoga kolektivnog preseljavanja jedne nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini i u ondašnjoj Jugoslaviji, a zbio se je neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata.<ref>Božena Vranješ-Šoljan: [http://hrcak.srce.hr/file/12717 Maria Szumska Dabrowska* o poljskim doseljenicima u Bosni 1935.], Časopis za suvremenu povijest, sv.38 br.3 siječanj 2007.</ref>
Bio je to prvi slučaj organiziranoga kolektivnog preseljavanja jedne nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini i u ondašnjoj Jugoslaviji, a zbio se je neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata.<ref>Božena Vranješ-Šoljan: [http://hrcak.srce.hr/file/12717 Maria Szumska Dabrowska* o poljskim doseljenicima u Bosni 1935.], Časopis za suvremenu povijest, sv.38 br.3 siječanj 2007.</ref>


Preseljeni su [[Poljaci|poljski]] katolici iz župe [[Gumjera|Gumjere]] i drugih šest župa s područja [[prnjavor]]skog dekanata u [[Banjolučka biskupija|Banjolučkoj biskupiji]].<ref name="narod.hr">am: [http://narod.hr/kultura/biskupu-komarici-predana-dokumentacija-istrazne-komisije-za-beatifikaciju-vlc-ante-dujlovica Biskupu Komarici predana dokumentacija Istražne komisije za beatifikaciju vlč. Ante Dujlovića], narod.hr, 4. kolovoza 2015., pristupljeno 21. kolovoza 2015.</ref> Poljaci nisu imali izbora, nego su [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|morali]] preseliti.<ref>HKR/KTA: [http://www.laudato.hr/Novosti/Svijet/Poljaci-zele-kanonizirati-vlc-Antu-Dujlovica.aspx Poljaci žele kanonizirati vlč. Antu Dujlovića], laudato.hr, 30. lipnja 2014.</ref>
Preseljeni su [[Poljaci|poljski]] katolici iz župe [[Gumjera|Gumjere]] i drugih šest župa s područja [[prnjavor]]skog dekanata u [[Banjolučka biskupija|Banjolučkoj biskupiji]].<ref name="narod.hr">am: [http://narod.hr/kultura/biskupu-komarici-predana-dokumentacija-istrazne-komisije-za-beatifikaciju-vlc-ante-dujlovica Biskupu Komarici predana dokumentacija Istražne komisije za beatifikaciju vlč. Ante Dujlovića], narod.hr, 4. kolovoza 2015., pristupljeno 21. kolovoza 2015.</ref> Poljaci nisu imali izbora, nego su [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|morali]] preseliti.<ref>HKR/KTA: [http://www.laudato.hr/Novosti/Svijet/Poljaci-zele-kanonizirati-vlc-Antu-Dujlovica.aspx Poljaci žele kanonizirati vlč. Antu Dujlovića], laudato.hr, 30. lipnja 2014.</ref>


Smjestili su se u župama [[legnička biskupija|legničke biskupije]], uglavnom na području [[novogrođec]]kog dekanata u okrugu [[Boleslawiec|Boleslawcu]] – poglavito u tamošnjoj župi [[Oćice|Oćicama]].<ref name="narod.hr"/><ref>[http://www.biskupija-banjaluka.org/vijesti-2015_/vijest=id=397.html Katolici iz Poljske boravili u rodnoj župi vlč. Ante Dujlovića, svjedoka vjere i kandidata za oltar], Banjolučka biskupija, 3. kolovoza 2015. godine</ref>
Smjestili su se u župama [[legnička biskupija|legničke biskupije]], uglavnom na području [[novogrođec]]kog dekanata u okrugu [[Boleslawiec|Boleslawcu]] – poglavito u tamošnjoj župi [[Oćice|Oćicama]].<ref name="narod.hr"/><ref>[http://www.biskupija-banjaluka.org/vijesti-2015_/vijest=id=397.html Katolici iz Poljske boravili u rodnoj župi vlč. Ante Dujlovića, svjedoka vjere i kandidata za oltar], Banjolučka biskupija, 3. kolovoza 2015. godine</ref> Poljaci iz Gumjere ni nakon sedam desetljeća ne zaboravljaju svoga revnog župnika, svjedoka vjere, vlč. Antu Dujlovića. Dujlovićevi župljani su mu podigli i spomenik blizu župne crkve župe Ivanjske, rodne župe vlč. Ante Dujlovića.<ref>[https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/katolici-iz-poljske-pohodili-rodnu-zupu-svoga-zupnika-muenika-dujlovia/57107 ''Katolici iz Poljske pohodili rodnu župu svoga župnika-mučenika Dujlovića'']. KTA BK BiH. 13. srpnja 2015. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Trenutačna izmjena od 00:16, 14. kolovoza 2023.

Preseljenje Poljaka iz Bosne i Hercegovine u Poljsku 1946. je bila mjera preseljenja stanovništva koju je poduzela Titova Jugoslavija. Bio je to prvi slučaj organiziranoga kolektivnog preseljavanja jedne nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini i u ondašnjoj Jugoslaviji, a zbio se je neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata.[1]

Preseljeni su poljski katolici iz župe Gumjere i drugih šest župa s područja prnjavorskog dekanata u Banjolučkoj biskupiji.[2] Poljaci nisu imali izbora, nego su morali preseliti.[3]

Smjestili su se u župama legničke biskupije, uglavnom na području novogrođeckog dekanata u okrugu Boleslawcu – poglavito u tamošnjoj župi Oćicama.[2][4] Poljaci iz Gumjere ni nakon sedam desetljeća ne zaboravljaju svoga revnog župnika, svjedoka vjere, vlč. Antu Dujlovića. Dujlovićevi župljani su mu podigli i spomenik blizu župne crkve župe Ivanjske, rodne župe vlč. Ante Dujlovića.[5]

Izvori

  1. Božena Vranješ-Šoljan: Maria Szumska Dabrowska* o poljskim doseljenicima u Bosni 1935., Časopis za suvremenu povijest, sv.38 br.3 siječanj 2007.
  2. 2,0 2,1 am: Biskupu Komarici predana dokumentacija Istražne komisije za beatifikaciju vlč. Ante Dujlovića, narod.hr, 4. kolovoza 2015., pristupljeno 21. kolovoza 2015.
  3. HKR/KTA: Poljaci žele kanonizirati vlč. Antu Dujlovića, laudato.hr, 30. lipnja 2014.
  4. Katolici iz Poljske boravili u rodnoj župi vlč. Ante Dujlovića, svjedoka vjere i kandidata za oltar, Banjolučka biskupija, 3. kolovoza 2015. godine
  5. Katolici iz Poljske pohodili rodnu župu svoga župnika-mučenika Dujlovića. KTA BK BiH. 13. srpnja 2015. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.

Vidi

  • Husnija Kamberović: Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine 1946. godine, Časopis za suvremenu povijest. God. 30, br. 1, str. 95 – 104, Zagreb 1998.