Razlika između inačica stranice »Anatiroza«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Anatiroza'''-->'''Anatiroza''' (grč. Anathyrosis) je naziv za fino obrađenu površinu brida [[kamen]]og bloka, koja služi pravilnom nalijeganju blokova, a u svrhu prijenosa sila na rubove bloka, čime se pojačava bridni pritisak.  
'''Anatiroza''' (grč. Anathyrosis) je naziv za fino obrađenu površinu brida [[kamen]]og bloka, koja služi pravilnom nalijeganju blokova, a u svrhu prijenosa sila na rubove bloka, čime se pojačava bridni pritisak.  


Površina na koju međusobno naliježu blokovi često se lagano izdubljuje, a na bridovima fino dotjeruje, čime se sile pritiska sa središta bloka prenose na njihove rubove.  
Površina na koju međusobno naliježu blokovi često se lagano izdubljuje, a na bridovima fino dotjeruje, čime se sile pritiska sa središta bloka prenose na njihove rubove.  

Trenutačna izmjena od 14:58, 30. travnja 2022.

Anatiroza (grč. Anathyrosis) je naziv za fino obrađenu površinu brida kamenog bloka, koja služi pravilnom nalijeganju blokova, a u svrhu prijenosa sila na rubove bloka, čime se pojačava bridni pritisak.

Površina na koju međusobno naliježu blokovi često se lagano izdubljuje, a na bridovima fino dotjeruje, čime se sile pritiska sa središta bloka prenose na njihove rubove. Time se međutim povećava opasnost loma tako obrađenih kamenih blokova.[1]

Tehnika se osobito često primjenjuje na oštrim lomovima ziđa.

U kasnijim razdobljima, osobito od 1. st. nadalje, anatiroza je sve izrazitije naglašena i pomnije izrađena finim klesarskim dlijetom, čime zidna površina dobiva dinamičan efekt chiaroscura.

Zidno lice tako na koncu dobiva dva plana: dublji oblikovan anatirozama kamenih sljubnica (reški), i površinski kojeg oblikuju ispupčene površine blokova koje su u pravilu u istoj ravni.[2]

Bilješke

  1. Müller/Vogel 1999
  2. Suić 1976


Literatura

  • Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 31
  • Suić 1976 - Mate Suić: Antički grad na istočnoj obali Jadrana, Zagreb, 1976., str. 107, 109