More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnk |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Zdenko Balog''' ([[Zagreb]], [[1958.]]), hrvatski [[povijest umjetnosti|povjesničar umjetnosti]]. Završio je [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Školu primijenjene umjetnosti]], a zatim [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] (povijest umjetnosti i komparativne književnosti). Diplomirao je [[1983.]], a magistrirao deset godina kasnije na katedri za vizualne komunikacije i dizajn s temom ''Vizualni identitet modnog žurnala u Hrvatskoj''. Godine [[2012.]] stječe akademski status doktora znanosti obranom doktorske teze ''Graditeljska baština Hermana Celjskoga i njeni odrazi u zapadnoj Slavoniji 15. stoljeća''.<ref>Zdenko Balog, ''Gradovi kontinentalne Hrvatske'', Križevci 2013., str. 321.</ref> Najpoznatiji je po dvjema opširnim i fotografijama bogato popunjenim knjigama u koje je sažeo svoja putovanja i istraživanja kulturno-povijesne umjetničke spomeničke baštine svih hrvatskih gradova, ''Gradovi kontinentalne Hrvatske'' iz [[2013.]] te ''Gradovi jadranske Hrvatske'' iz [[2014.]] godine. | |||
Još tijekom studija pokazao je sklonost terenskom i istraživačkom radu, tako da u [[Istra|Istri]] sudjeluje u istraživanju Rašporskog kapetanata (obrambenog sustava kontinentalne Istre). Istraživanja gradića [[Roč]]a sažeti će u knjigu ''Roč u srednjem vijeku'' objavljenu [[2005.]] godine. Po završetku studija radi kao kustos u dvorcu [[Trakošćan]], s posebnom brigom za spomenički kompleks bivšeg pavlinskog samostana u [[Lepoglava|Lepoglavi]]. Razvija posebnu naklonost prema [[gotika|gotičkoj]] umjetnosti devet godina ([[1986.]] – [[1995.]]) istražujući lepoglavsku crkvu i samostan i razdoblje od kraja 14. do polovine 15. st. u sjevernoj Hrvatskoj i slovenskoj Štajerskoj. Vodi arheološke radove na lepoglavskom spomeničkom kompleksu i osmišljava prijedlog za buduću muzeološku prezentaciju Trakošćana. Inicira i vodi prve četiri godine ''Lepoglavskih dana'' te pokreće i uređuje ''Lepoglavski zbornik''. | Još tijekom studija pokazao je sklonost terenskom i istraživačkom radu, tako da u [[Istra|Istri]] sudjeluje u istraživanju Rašporskog kapetanata (obrambenog sustava kontinentalne Istre). Istraživanja gradića [[Roč]]a sažeti će u knjigu ''Roč u srednjem vijeku'' objavljenu [[2005.]] godine. Po završetku studija radi kao kustos u dvorcu [[Trakošćan]], s posebnom brigom za spomenički kompleks bivšeg pavlinskog samostana u [[Lepoglava|Lepoglavi]]. Razvija posebnu naklonost prema [[gotika|gotičkoj]] umjetnosti devet godina ([[1986.]] – [[1995.]]) istražujući lepoglavsku crkvu i samostan i razdoblje od kraja 14. do polovine 15. st. u sjevernoj Hrvatskoj i slovenskoj Štajerskoj. Vodi arheološke radove na lepoglavskom spomeničkom kompleksu i osmišljava prijedlog za buduću muzeološku prezentaciju Trakošćana. Inicira i vodi prve četiri godine ''Lepoglavskih dana'' te pokreće i uređuje ''Lepoglavski zbornik''. | ||
Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 16:31
Zdenko Balog (Zagreb, 1958.), hrvatski povjesničar umjetnosti. Završio je Školu primijenjene umjetnosti, a zatim Filozofski fakultet u Zagrebu (povijest umjetnosti i komparativne književnosti). Diplomirao je 1983., a magistrirao deset godina kasnije na katedri za vizualne komunikacije i dizajn s temom Vizualni identitet modnog žurnala u Hrvatskoj. Godine 2012. stječe akademski status doktora znanosti obranom doktorske teze Graditeljska baština Hermana Celjskoga i njeni odrazi u zapadnoj Slavoniji 15. stoljeća.[1] Najpoznatiji je po dvjema opširnim i fotografijama bogato popunjenim knjigama u koje je sažeo svoja putovanja i istraživanja kulturno-povijesne umjetničke spomeničke baštine svih hrvatskih gradova, Gradovi kontinentalne Hrvatske iz 2013. te Gradovi jadranske Hrvatske iz 2014. godine.
Još tijekom studija pokazao je sklonost terenskom i istraživačkom radu, tako da u Istri sudjeluje u istraživanju Rašporskog kapetanata (obrambenog sustava kontinentalne Istre). Istraživanja gradića Roča sažeti će u knjigu Roč u srednjem vijeku objavljenu 2005. godine. Po završetku studija radi kao kustos u dvorcu Trakošćan, s posebnom brigom za spomenički kompleks bivšeg pavlinskog samostana u Lepoglavi. Razvija posebnu naklonost prema gotičkoj umjetnosti devet godina (1986. – 1995.) istražujući lepoglavsku crkvu i samostan i razdoblje od kraja 14. do polovine 15. st. u sjevernoj Hrvatskoj i slovenskoj Štajerskoj. Vodi arheološke radove na lepoglavskom spomeničkom kompleksu i osmišljava prijedlog za buduću muzeološku prezentaciju Trakošćana. Inicira i vodi prve četiri godine Lepoglavskih dana te pokreće i uređuje Lepoglavski zbornik.
Godine 1995. seli u Križevce i dobiva stalan posao u Narodnom sveučilištu/Pučkom otvorenom učilištu.[2] Tada počinje istraživati srednjovjekovnu i novovjekovnu povijest križevačkog kraja, na temelju čega izdaje 2003. knjigu posvećenu 750. obljetnici križevačkih gradskih povlastica Križevačko kalnička regija u srednjem vijeku. Uređuje priloge Buzetskih dana i Buzetskog zbornika, časopisa Peristil, Kaj, Cris itd.[3]
Izvori
- ↑ Zdenko Balog, Gradovi kontinentalne Hrvatske, Križevci 2013., str. 321.
- ↑ www.krizevci.net, "Zdenko Balog", pristupljeno 23. svibnja 2015.
- ↑ www.ludvig-designe.com, "Dr. sc. Zdenko Balog", pristupljeno 23. svibnja 2015.