More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Pravednik među narodima''' ([[hebrejski jezik|hebrejski]] ''khassidey umot ha-olam'') je [[odlikovanje]] koje dodjeljuje [[Izrael]] kako bi odlikovao pripadnike drugih naroda koji su spašavali [[Židov|Židove]] od istrjebljenja tijekom [[Holokaust|holokausta]] riskirajući pri tome vlastite živote. Ovo odlikovanje je najviše [[izrael]]sko državno priznanje za nežidove,<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/99/05/11/HRT0049.html HRT: Osam novoproglašenih ''Pravednika među narodima'' s područja Hrvatske i BiH], 11. svibnja 1999., pristupljeno 4. ožujka 2015.</ref> njime je odlikovano više od 23 tisuće osoba diljem svijeta.<ref name ="zagreb.hr">[http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=33098 ''Zagreb od danas ima Park pravednika među narodima''], zagreb.hr, 14. srpnja 2011., pristupljeno 4. ožujka 2015.</ref> Ovim odlikovanjem su odlikovane 104 osobe iz Hrvatske.<ref name ="zagreb.hr"/> Na medalji koju dodjeljuje izraelska vlada i Memorijalni muzej [[Yad Vashem]] iz [[Jeruzalem]]a napisano je: "Onaj tko spasi jednog čovjeka, spasio je čitav svijet".<ref name ="zagreb.hr"/> | |||
== Kronologija == | == Kronologija == | ||
[[ | [[Datoteka:MariaKotarbaDyplom.jpg|thumb|left|Počasna diploma Pravednika]] | ||
Tijekom Holokausta veliki broj ljudi je pokušao pomoći Židovima i skriti ih od progona i pogroma koji je prijetio. Time su riskirali svoj život, ili kao što je to već rečeno, ''oni su u doba tame unosili svijetlo''. Kako žrtva tih ljudi ne bi bila zaboravljena [[1963.]] godine donesena je odluka o osnivanju spomen mjesta [[Yad Vashem]]; spomen područja na stradale židove i na one pripadnike naroda koji su tijekom [[Holokaust]]a izložili svoje živote spašavajući Židove. Svim Pravednicima ujedno se dodjeljuje i počasno državljanstvo koje ta osoba može i koristiti. | Tijekom Holokausta veliki broj ljudi je pokušao pomoći Židovima i skriti ih od progona i pogroma koji je prijetio. Time su riskirali svoj život, ili kao što je to već rečeno, ''oni su u doba tame unosili svijetlo''. Kako žrtva tih ljudi ne bi bila zaboravljena [[1963.]] godine donesena je odluka o osnivanju spomen mjesta [[Yad Vashem]]; spomen područja na stradale židove i na one pripadnike naroda koji su tijekom [[Holokaust]]a izložili svoje živote spašavajući Židove. Svim Pravednicima ujedno se dodjeljuje i počasno državljanstvo koje ta osoba može i koristiti. | ||
[[ | [[Datoteka:Marta Bocheńska medal Sprawiedliwa wśród Narodów Świata.JPG|thumb|Odlikovanje Pravednika]] | ||
Prvobitno je bilo zamišljeno da se na [[Gora sjećanja|Gori sjećanja]] za svakog pravednika zasadi jedno stablo, da bi se zbog nedostatka prostora uvelo da se imena Pravednika ovjekovječe na spomeniku, [[Zid časti|Zidu Časti]]. Na spomeniku je upisano ime Pravednika i ime zemlje iz koje potječe. | Prvobitno je bilo zamišljeno da se na [[Gora sjećanja|Gori sjećanja]] za svakog pravednika zasadi jedno stablo, da bi se zbog nedostatka prostora uvelo da se imena Pravednika ovjekovječe na spomeniku, [[Zid časti|Zidu Časti]]. Na spomeniku je upisano ime Pravednika i ime zemlje iz koje potječe. | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 16:18
Pravednik među narodima (hebrejski khassidey umot ha-olam) je odlikovanje koje dodjeljuje Izrael kako bi odlikovao pripadnike drugih naroda koji su spašavali Židove od istrjebljenja tijekom holokausta riskirajući pri tome vlastite živote. Ovo odlikovanje je najviše izraelsko državno priznanje za nežidove,[1] njime je odlikovano više od 23 tisuće osoba diljem svijeta.[2] Ovim odlikovanjem su odlikovane 104 osobe iz Hrvatske.[2] Na medalji koju dodjeljuje izraelska vlada i Memorijalni muzej Yad Vashem iz Jeruzalema napisano je: "Onaj tko spasi jednog čovjeka, spasio je čitav svijet".[2]
Kronologija
Tijekom Holokausta veliki broj ljudi je pokušao pomoći Židovima i skriti ih od progona i pogroma koji je prijetio. Time su riskirali svoj život, ili kao što je to već rečeno, oni su u doba tame unosili svijetlo. Kako žrtva tih ljudi ne bi bila zaboravljena 1963. godine donesena je odluka o osnivanju spomen mjesta Yad Vashem; spomen područja na stradale židove i na one pripadnike naroda koji su tijekom Holokausta izložili svoje živote spašavajući Židove. Svim Pravednicima ujedno se dodjeljuje i počasno državljanstvo koje ta osoba može i koristiti.
Prvobitno je bilo zamišljeno da se na Gori sjećanja za svakog pravednika zasadi jedno stablo, da bi se zbog nedostatka prostora uvelo da se imena Pravednika ovjekovječe na spomeniku, Zidu Časti. Na spomeniku je upisano ime Pravednika i ime zemlje iz koje potječe.
Vidi još
Izvori
- ↑ HRT: Osam novoproglašenih Pravednika među narodima s područja Hrvatske i BiH, 11. svibnja 1999., pristupljeno 4. ožujka 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Zagreb od danas ima Park pravednika među narodima, zagreb.hr, 14. srpnja 2011., pristupljeno 4. ožujka 2015.