Razlika između inačica stranice »Populacijska genetika«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Populacijska genetika''' je dio [[genetika|genetika]]. Bavi se proučavanjem promjena [[genska učestalost|genske učestalosti]], odnosno brojčanog odnosa pojedinačnih [[alel|alela]] u svakom paru alela unutar [[genska zaliha|genske zalihe]] ("gene pool") neke populacije. <ref name="HE-populacijska">{{Citiranje weba|title=populacijska genetika|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49507|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> | |||
Metode kojima se populacijska genetika služi za opisivanje tih promjena jesu metode iz područja [[matematika|matematike]] i [[statistika|statistike]]. Polazište populacijske genetike je stav prema kojem su vlada neprestana ravnoteža svih gena populacijskih genskih zaliha, uz standardne uvjete okoline, odnosno, javljaju se s nepromijenjenom učestalošću. Ovo pravilo nazivamo [[Hardy-Weinbergovo pravilo]].<ref name="HE-populacijska"/> | Metode kojima se populacijska genetika služi za opisivanje tih promjena jesu metode iz područja [[matematika|matematike]] i [[statistika|statistike]]. Polazište populacijske genetike je stav prema kojem su vlada neprestana ravnoteža svih gena populacijskih genskih zaliha, uz standardne uvjete okoline, odnosno, javljaju se s nepromijenjenom učestalošću. Ovo pravilo nazivamo [[Hardy-Weinbergovo pravilo]].<ref name="HE-populacijska"/> | ||
Trenutačna izmjena od 02:14, 24. ožujka 2022.
Populacijska genetika je dio genetika. Bavi se proučavanjem promjena genske učestalosti, odnosno brojčanog odnosa pojedinačnih alela u svakom paru alela unutar genske zalihe ("gene pool") neke populacije. [1]
Metode kojima se populacijska genetika služi za opisivanje tih promjena jesu metode iz područja matematike i statistike. Polazište populacijske genetike je stav prema kojem su vlada neprestana ravnoteža svih gena populacijskih genskih zaliha, uz standardne uvjete okoline, odnosno, javljaju se s nepromijenjenom učestalošću. Ovo pravilo nazivamo Hardy-Weinbergovo pravilo.[1]
Poznati populacijski genetičari su Ronald Fisher, John Burdon Sanderson Haldane i Sewall Wright.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 "populacijska genetika". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49507 Pristupljeno 7. veljače 2015.