Razlika između inačica stranice »Dikobrazi Starog svijeta«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Taksokvir | |||
| boja =pink | | boja =pink | ||
| naziv =Dikobrazi Starog svijeta | | naziv =Dikobrazi Starog svijeta | ||
Redak 37: | Redak 37: | ||
== Povezani članci == | == Povezani članci == | ||
*[[Dikobrazi Novog svijeta]] | *[[Dikobrazi Novog svijeta]] | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Dikobrazoliki glodavci]] | [[Kategorija:Dikobrazoliki glodavci]] |
Trenutačna izmjena od 00:39, 13. travnja 2022.
Dikobrazi Starog svijeta | |
---|---|
Hystrix cristata | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Rodentia |
Podred: | Hystricomorpha |
Infrared: | Hystricognathi |
Porodica: | Hystricidae Fischer de Waldheim, 1817 |
Dikobrazi Starog svijeta (Hystricidae), porodica glodavaca iz Staroga svijeta rasprostranjena na području Europe, Azije, Afrike, Indije i jugoistočne Azije. Glavna karakteristika su im kao i dikobrazima Novog svijeta (Erethizontidae) veoma bodlje po tijelu koje im veoma uspješno koriste u obrani od grabežljivaca, a građene su od keratina.
Dikobrazi su noćni sisavci koji se danju spavaju skrivajući se u rupama koje same iskopaju jakim kandžama dugim do 40 centimetara. Biljožderi su (lišće i grančice), spore i nenasrtljive životinje, ali veoma opasne ako im se približi, pa je zabilježen i slučaj da se dikobraz obranio i od napada čak 17 lavova[1].
Njihov životni vijek iznosi oko 15 godina. U Keniji su neka plemena njegovo meso koristili za ishranu, a njegove bodlje koristili za izradu nakita.
Potporodice
- Atherurinae Lyon, 1907
- Atherurus F. Cuvier, 1829
- Sivacanthion Colbert, 1933 †
- Trichys Günther, 1876
- Hystricinae Fischer de Waldheim, 1817
- Hystrix Linnaeus, 1758
- Xenohystrix Greenwood, 1955 †
Povezani članci