Razlika između inačica stranice »Dikobrazi Starog svijeta«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Dikobrazi Starog svijeta'''-->{{Taksokvir
{{Taksokvir
| boja        =pink
| boja        =pink
| naziv        =Dikobrazi Starog svijeta
| naziv        =Dikobrazi Starog svijeta
Redak 37: Redak 37:
== Povezani članci ==
== Povezani članci ==
*[[Dikobrazi Novog svijeta]]
*[[Dikobrazi Novog svijeta]]
{{commonscat|Hystricidae}}
 
{{wikispecies|Hystricidae}}
 
== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}
[[Kategorija:Dikobrazoliki glodavci]]
[[Kategorija:Dikobrazoliki glodavci]]

Trenutačna izmjena od 00:39, 13. travnja 2022.

Dikobrazi Starog svijeta
Hystrix cristata
Hystrix cristata
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Rodentia
Podred: Hystricomorpha
Infrared: Hystricognathi
Porodica: Hystricidae
Fischer de Waldheim, 1817

Dikobrazi Starog svijeta (Hystricidae), porodica glodavaca iz Staroga svijeta rasprostranjena na području Europe, Azije, Afrike, Indije i jugoistočne Azije. Glavna karakteristika su im kao i dikobrazima Novog svijeta (Erethizontidae) veoma bodlje po tijelu koje im veoma uspješno koriste u obrani od grabežljivaca, a građene su od keratina.

Dikobrazi su noćni sisavci koji se danju spavaju skrivajući se u rupama koje same iskopaju jakim kandžama dugim do 40 centimetara. Biljožderi su (lišće i grančice), spore i nenasrtljive životinje, ali veoma opasne ako im se približi, pa je zabilježen i slučaj da se dikobraz obranio i od napada čak 17 lavova[1].

Njihov životni vijek iznosi oko 15 godina. U Keniji su neka plemena njegovo meso koristili za ishranu, a njegove bodlje koristili za izradu nakita.

Potporodice

Povezani članci


Izvori