Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

G0 (podfaza): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''G0 (podfaza)'''-->[[Image:Cell Cycle 2-2.svg|thumb|300px|Shematski prikaz staničnog ciklusa. Vanjski prsten: I = [[interfaza]], M = [[mitoza]]; unutarnji prsten: M = [[mitoza]], G<sub>1</sub> = [[G1 (podfaza)|G1]], G<sub>2</sub> = [[G2 (podfaza)|G 2]], S = [[S (podfaza)|sinteza]]; izvan prstena: G<sub>0</sub> = [[G0 (podfaza)|G0/mirovanje]].<ref name="isbn0-87893-106-6">{{cite book | author = Cooper GM | authorlink = | editor = | others = | title = The cell: a molecular approach | edition = 2nd | language = | publisher = ASM Press | location = Washington, D.C | year = 2000 | origyear = | pages = | quote = | isbn = 0-87893-106-6 | oclc = | doi = | chapterurl = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK9876/ | chapter = Chapter 14: The Eukaryotic Cell Cycle}}</ref>]]
<!--'''G0 (podfaza)'''-->[[Image:Cell Cycle 2-2.svg|thumb|300px|Shematski prikaz staničnog ciklusa. Vanjski prsten: I = [[interfaza]], M = [[mitoza]]; unutarnji prsten: M = [[mitoza]], G<sub>1</sub> = [[G1 (podfaza)|G1]], G<sub>2</sub> = [[G2 (podfaza)|G 2]], S = [[S (podfaza)|sinteza]]; izvan prstena: G<sub>0</sub> = [[G0 (podfaza)|G0/mirovanje]].<ref name="isbn0-87893-106-6">{{Citiranje knjige | author = Cooper GM | authorlink = | editor = | others = | title = The cell: a molecular approach | edition = 2nd | language = | publisher = ASM Press | location = Washington, D.C | year = 2000 | origyear = | pages = | quote = | isbn = 0-87893-106-6 | oclc = | doi = | chapterurl = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK9876/ | chapter = Chapter 14: The Eukaryotic Cell Cycle}}</ref>]]
'''G0''' (negdje G1) ili '''radna jezgra''' ili '''jezgra u mirovanju'''<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref> naziv je faze u [[stanični ciklus|životu]] stanice kad se stanica ne [[stanična dioba|dijeli]].<ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> Zbog toga što se ne dijeli dolazi naziv "u mirovanju". Budući da je jezgra [[metabolizam|metabolički]] aktivna, slijedi naziv "radna". Morfološki nije kao kod diobe, nego je slična [[interfaza|interfaznoj]] stanici, no aktivnost im se znatno razlikuje.<ref name="Krsnik-Rasol"/>
'''G0''' (negdje G1) ili '''radna jezgra''' ili '''jezgra u mirovanju'''<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref> naziv je faze u [[stanični ciklus|životu]] stanice kad se stanica ne [[stanična dioba|dijeli]].<ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> Zbog toga što se ne dijeli dolazi naziv "u mirovanju". Budući da je jezgra [[metabolizam|metabolički]] aktivna, slijedi naziv "radna". Morfološki nije kao kod diobe, nego je slična [[interfaza|interfaznoj]] stanici, no aktivnost im se znatno razlikuje.<ref name="Krsnik-Rasol"/>
Brojne sisavačke stanice kao što je [[neuron]] permanentno ili semipermanentno su u fazi G0. Stanice srčanog mišića i živčane stanice postaju stanice u mirovanju nakon što se završio [[stanična diferencijacija]], ali nastavljaju raditi svoje zadaće do kraja života cijelog organizma.  
Brojne sisavačke stanice kao što je [[neuron]] permanentno ili semipermanentno su u fazi G0. Stanice srčanog mišića i živčane stanice postaju stanice u mirovanju nakon što se završio [[stanična diferencijacija]], ali nastavljaju raditi svoje zadaće do kraja života cijelog organizma.  

Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 00:51

Shematski prikaz staničnog ciklusa. Vanjski prsten: I = interfaza, M = mitoza; unutarnji prsten: M = mitoza, G1 = G1, G2 = G 2, S = sinteza; izvan prstena: G0 = G0/mirovanje.[1]

G0 (negdje G1) ili radna jezgra ili jezgra u mirovanju[2] naziv je faze u životu stanice kad se stanica ne dijeli.[3] Zbog toga što se ne dijeli dolazi naziv "u mirovanju". Budući da je jezgra metabolički aktivna, slijedi naziv "radna". Morfološki nije kao kod diobe, nego je slična interfaznoj stanici, no aktivnost im se znatno razlikuje.[2] Brojne sisavačke stanice kao što je neuron permanentno ili semipermanentno su u fazi G0. Stanice srčanog mišića i živčane stanice postaju stanice u mirovanju nakon što se završio stanična diferencijacija, ali nastavljaju raditi svoje zadaće do kraja života cijelog organizma. Ponegdje se razlikuje i pojam G0 i stanice u mirovanju, kao kod stanica srčanog mišića i neurona, gdje nikad ne ulaze u podfazu G1, dok druge stanice ulaze.

Referencije

  1. Cooper GM (2000). "Chapter 14: The Eukaryotic Cell Cycle". The cell: a molecular approach (2nd ed.). Washington, D.C: ASM Press. ISBN 0-87893-106-6. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK9876/ 
  2. 2,0 2,1 Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije stanice, Biološki odsjek PMF-a Zagreb
  3. Stanični ciklus eukariota, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku