Razlika između inačica stranice »Milorad Vukojičić«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Milorad Vukojičić'''-->'''Milorad Vukojičić''' ([[1917.]] - [[1945.]]), zvani ''pop Maca'' ([[umanjenica]] od “macola”<ref>[http://www.e-novine.com/drustvo/68563-Sveti-Tesla-njegovo-stado.html ''Pravoslavna inicijativa: Naučnika proglasite za sveca. Sveti Tesla i njegovo stado''], e-novine.com, 25. srpnja 2012., pristupljeno 5. srpnja 2014.</ref>) ili ''pop Koljač'', je bio crnogorski [[Pop (religija)|pop]] [[Srpska pravoslavna crkva|SPC]], vođa [[četnici|četničke]] [[crna trojka|crne trojke]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Nakon rata je osuđen na smrt i pogubljen. Proglašen je za sveca Srpske pravoslavne crkve [[2005.]] godine.
Milorad Vukojičić''' ([[1917.]] - [[1945.]]), zvani ''pop Maca'' ([[umanjenica]] od “macola”<ref>[http://www.e-novine.com/drustvo/68563-Sveti-Tesla-njegovo-stado.html ''Pravoslavna inicijativa: Naučnika proglasite za sveca. Sveti Tesla i njegovo stado''], e-novine.com, 25. srpnja 2012., pristupljeno 5. srpnja 2014.</ref>) ili ''pop Koljač'', je bio crnogorski [[Pop (religija)|pop]] [[Srpska pravoslavna crkva|SPC]], vođa [[četnici|četničke]] [[crna trojka|crne trojke]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Nakon rata je osuđen na smrt i pogubljen. Proglašen je za sveca Srpske pravoslavne crkve [[2005.]] godine.


== Životopis ==
== Životopis ==

Trenutačna izmjena od 07:46, 19. ožujka 2022.

Milorad Vukojičić (1917. - 1945.), zvani pop Maca (umanjenica od “macola”[1]) ili pop Koljač, je bio crnogorski pop SPC, vođa četničke crne trojke u Drugom svjetskom ratu. Nakon rata je osuđen na smrt i pogubljen. Proglašen je za sveca Srpske pravoslavne crkve 2005. godine.

Životopis

Milorad Vukojičić rođen je 1917. godine u Pljevljima. Nakon Bogoslovije u Sarajevu postao je pop 1940. godine.

U Drugom svjetskom ratu je bio pripadnik četničkih snaga, koje su bile u službi snaga osovine, prvo fašističke Italije, a potom nacističke Njemačke. Po svjedočenjima, pop Milorad Vukojičić je bio egzekutor četničke crne trojke koja je klala i ubijala civile u Pljevljima, često žene i djecu, obitelji partizanskih boraca. Noću, između 6. i 7. travnja 1944. godine Vukojičićeva "crna trojka" krenula je u pohod uhićenja žena partizana i simpatizera pokreta otpora. Tada su uhićene Zora Karamatijević, Ljubica Stojkanović, Savka Matović, Milica Janketić i Mileva Žugić, priča sin jedne od žrtava.[2] Zajedno s ostalim ženama tada je ubijena i majka poznatog glumca Miše Janketića, Milica.[3] Ipak, navodi se da su najveći zločini počinjeni u ožujku i travnju 1944. godine kada je ubijeno više osoba.[3] U to doba je u okupiranim Pljevljima bila njemačka uprava.

Optužen je za sudjelovanje u teškim zločinima nad stanovništvom u Pljevljima 1943. i 1944. godine, te ga je 1945. osudio i strijeljao Vojni sud komande u Beranama.[4]

Kanonizacija

Srpska pravoslavna crkva ga je proglasila za sveca 2005. godine u manastiru Žitomislić u Hercegovini, unatoč prosvjedima žitelja Pljevalja koji su tvrdili da je ratni zločinac. Uz Vukojičića je istodobno za sveštenomučenika proglašen i Slobodan Šiljak, koji je također po mnogim svjedočenjima okrvavio ruke krvlju nevinih. Glumac Mihajlo Janketić, čija je majka zaklana, taj je čin nazvao "amoralnim" (izv. srp.: "To što je učinila Srpska pravoslavna crkva je toliko amoralan čin da neću da učestvujem u čitavoj ovoj stvari čak ni kao protivnik"[5]). Miodrag Stamenić iz Pljevalja prosvjedovao je zbog kanonizacije Milorada Vukojičića, za koga tvrdi da mu je u Drugom svjetskom ratu ubio članove obitelji: djeda Dika Stamenića, baku Jule i oca Ljuba, 1944. godine u Pljevljima.[5]

Vidi još

Izvori

  1. Pravoslavna inicijativa: Naučnika proglasite za sveca. Sveti Tesla i njegovo stado, e-novine.com, 25. srpnja 2012., pristupljeno 5. srpnja 2014.
  2. SPC kanonizovala popove koljače, inicijativa.org, 24. kolovoza 2005., pristupljeno 2. siječnja 2020.
  3. 3,0 3,1 Politika ili vjera, slobodnaevropa.org, 23. kolovoza 2005., pristupljeno 5. srpnja 2014.
  4. Damir Šarac, Čudni kriteriji Srpske pravoslavne crkve: Stepinac ne može biti svetac, a koljači i pedofili mogu, slobodnadalmacija.hr, 24. listopada 2016., pristupljeno 19. rujna 2020.
  5. 5,0 5,1 Slobodan Jovanović, Stoljeće političkih zloupotreba religije, str. 47., MATICA, br. 63, jesen 2015., maticacrnogorska.me, pristupljeno 18. rujna 2020.